Danas idemo u malu šetnju Periodnim sistemom elemenata. I to ne bilo kakvu šetnju - danas su mi interesantni neki prelazni metali. Znate, oni u unutrašnjosti Periodnog - tzv. prelazne serije i unutrašnje prelazne serije.

Neki od njih su, naime, veoma problematični za svjetsku ekonomiju. Toliko su problematični da se zbog njihovih ruda vode ratovi.

Procjenjuje se da je od 1990. u sukobima u Demokratskoj Republici Kongo stradalo 5 miliona ljudi. Samo u toku Ituri konflikta (1998.-2006.) stradalo je 60 000 ljudi. Ovakvi konflikti u medijima prolaze nezapaženo, daleko su od romantične Evrope i bijelaca. Razlog za krvave konflikte na području Konga je ruda koja se zove koltan, po sastavu kolumbit-tantalit, u industriji poznata i kao tantalit. Ovo je ruda iz koje se dobivaju dva rijetka, ali veoma važna metala - niobijum i tantal. Tantal je krucijalna komponenta digitalnih uređaja, zapravo, ima ga u svim mobilnim uređajima. Niobijum se koristi za izradu superprovodnika, superprovodnih magneta i posebnih legura (tzv. superlegure). Superprovodnici su vam oni magneti potrebni za akceleratore čestica poput CERN-a, ali i za, recimo, magnetne rezonatore (MRI) u bolnicama.

Potreba za koltanom je naglo porasla od 2000. što je prouzrokovalo enorman porast cijene ove rude. I broj konflikata. Onda kada je porasla potražnja Playstation 2, zabilježen je i porast sukoba u Kongu.

Neodimijum, elemenat pod rednim brojem 60, u leguri sa željezom i borom daje permanentni magnet, što je osnova za industriju hard-diskova i vjetroturbina.

Većinu ljudi čudi kako div poput Applea ima svoje pogone u Kini („šta će im kinesko, to ništa ne valja“). Ipak, Kina ima nešto što drugi nemaju - upravo kineska industrija rijetkih metala čini 97% ukupne svjetske trgovine ovim metalima. 2010. godine porasla je tenzija između Kine i Japana zbog Senkaku otočja i Kina je priprijetila Japanu da će staviti embargo na isporuku rijetkih metala, poput neodimijuma. Zbog tog embarga, cijene rijetkih metala su ponovo porasle, a zapadne vlade su se ozbiljno zabrinule za budućnost svoje high-tech industrije.

Procijenjeno je da se u Kini nalazi 99 miliona tona depozita (ruda) rijetkih metala i da te rezerve čine oko 30% svjetskih rezervi.Rusija kontroliše 80% svjetskih depozita paladijuma i 70% depozita platine, što Rusima daje za pravo da diktiraju cijene na tržištu. Paladij je važan sastavni dio test-trakica za određivanja koncentracije glukoze u krvi.

Sve negdje do sredine 20.vijeka svega oko 15 elemenata Periodnog sistema je bilo u praktičnoj upotrebi. Danas, jedan smartphone sadrži oko 60 elemenata, uključujući zlato i srebro, u obliku posebnih legura ili drugačije.

Pravi izlaz iz ovog circulus vitiosus: požuda za gedžitima-iscrpljivanje prirodnih nalazišta ruda-šteta po okoliš-konflikti-povećana cijena metala-potreba za više kopanja ruda je, složićete se, reciklaža. Ali, reciklaža, kao, nije cool. Druga opcija je da se zapadna industrija usmjeri na kopanje po Grenlandu, koji, nakon kineskog Bayan Obo rudarskog distrikta krije velike depozite ruda rijetkih metala i metala lantanoidne grupe.

Koliko košta vaš smartphone?

Autorica: Jelena Kalinić, tekst objavljen 02.4.2015. na blogu Quantum of Science