Na Prirodno-matematičkom fakultetu odbranjen je doktorat koji povezuje poeziju i brojeve, na primjeru pjesme Modra rijeka Matha Dizdara. Inspirisan književnom kritikom, koja obznanjuje da pjesma ima dvadeset i sedam redaka. Uzme li se u obzir da broj tri odgovara nebu, te da je cijelo kazivanje iz vidika čovjeka kojem u svetom nauku o brojevima odgovara četiri, znakovit je i poredak pjesme u dvadeset sedam redaka – tri puta tri puta tri. (...) Pjesma je razdijeljena u tri dijela. Prvome od dvanaest dvojina odgovara broj mjeseci u godini ili šest prostornih mjera sa njihovim izlaženjima iz središta i vraćanjem u njeg. Taj dio od dvanaest dvojina odvojen je jednim retkom od trećega dijela ili završne dvojine. Njegovo je značenje pregradno. - kandidat mr. Krivo Gaus dokazao je sljedeće:


1. U dvostihu

Nitko ne zna gdje je ona

Malo znamo al je znano

ima devet razmaka između riječi. Budući da je 9=32, stihovi se odnose na nebo, kojem odgovara broj tri!


2. U dvostihu

Iza gore iza dola

Iza sedam iza osam

račun je prost, iza sedam i osam dolazi 9, a devet je 32, pa se i ovi stihovi odnose na nebo, kojem odgovara broj 3.


3. U dvostihu

I još dalje i još gore

Preko gorkih preko mornih

dva puta se javlja rječca još, a sedam puta glas o. Kako 2 i 7 skupa tvore 27, što je 33, i kako broju tri odgovara nebo, to je značenje ovih stihova isto kao i prethodno.


4. U dvostihu

Preko gloga preko drače

Preko žege preko stege

ima devet samoglasnika e. 9=32. Vidi prethodno.


5. U dvostihu

Preko slutnje preko sumnje

Iza devet iza deset

račun se izvodi na sljedeći način.

9x10=90

9+0=9

9=32

Ergo: i peti dvostih se odnosi na nebo.


6. U dvostihu:

I još dublje i još jače

Iza slutnje iza tmače

primjećujemo da strofa ima devet riječi, što implicira, jer je 9=32, da se i ovaj dvostih odnosi na nebo.


7. U dvostihu

Gdje pjetlovi ne pjevaju

Gdje se ne zna za glas roga

4 puta javlja se glasovna kombinacija j+e, a jedanput j+u.

Pošto je 4-1=3 zaključujemo da se stihovi odnose na nebo!!

Alternativni dokaz:

Glas g javlja se 4 puta a glas t jedanput. Dalje važi isto kao prethodno.


8. U dvostihu

I još huđe i još luđe

Iza uma iza boga

4 samoglasnika i i 3 samoglasnika o.

3x4=12, a 1+2=3. Inače broju 12 odgovara broj mjeseci u godini ili šest prostornih mjera sa njihovim izlaženjima iz središta i vraćanjem u njeg


9. U dvostihu

Ima jedna modra rijeka

Široka je duboka je

dokaz se izvodi preko broja slova u riječima na sljedeći način:

3+5+5+6=19

6+2+6+2=16

19-16=3 a preko broja tri koji odgovara nebu, zaključujemo da se dvostih odnosi na nebo!


10. U dvostihu

Sto godina široka je

Tisuć ljeta duboka jest

je implicirana jednačina 1000/100=10 u kojoj se pojavljuju se tri jedinice, što upućuje na nebo!!


11. U dvostihu

O duljini i ne sanjaj

Tma i tmuša neprebolna

tačka nad slovima i i j, pojavljuje se ukupno šest puta. Broj tačaka (6) podijeljen s brojem slova (2) dovodi nas do traženog rezultata:

6/2=3

Broj 3 upućuje na nebo.


12. U stihu

Ima jedna modra rijeka

nalaze se 4 riječi i 3 razmaka između riječi. Također, u stihu su 4 glasa a i 3 tačke iznad slova.

Zaključak: Uzme li se u obzir da broj tri odgovara nebu, te da je cijelo kazivanje iz vidika čovjeka kojem u svetom nauku o brojevima odgovara četiri značenje ovog stiha je pregradno.


13. U dvostihu

Ima jedna modra rijeka

Valja nama preko rijeke

prethodnom stihu dodan je još jedan, u kojem je odnos glasa a i glasa e 4 prema 3.

Jednačina za ovaj postpregradni dvostih je nešto složenija:

4/3+4/3+4/3=3x(4/3)=4

Istovremeno, 3x(4-3)=3

Do istog rezultata dolazimo i ako prebrojimo sva slova u dvostihu:

19+19=38 (lj je jedno slovo!)

38=25+13

5-2=3

1+3=4

Najzad, isti rezultat dobija se i iz odnosa usnenih i zubnih suglasnika: 3 m prema 4 r.

Na ovaj način dokazano je da pjesma Modra rijeka ne govori o rijeci nego o čovjeku (4) i o nebu (3).

Autor: Vedran Filipović, Prometej.ba

Napomena za svaki slučaj: Članak je parodičnog karaktera, posvećen jednom stručnom licu koji je na sličan način o Dizdaru pisao mrtav ozbiljan