Nažalost o Bosni i Hercegovini se sve manje govori na međunarodnim sastancima. Nažalost jer duboko vjerujem da je uzrok ali i rješenje svih problema u našoj državi još uvijek u rukama „stranaca“.

Možda zvuči čudno da je i uzrok problema također u strancima, ali uzimajući u obzir ograničenja koja su nametnuta kroz Opći okvirni sporazum za mir potpisan u Dejtonu onda je jasno zašto ova tvrdnja stoji. Naravno postoji i glas razuma koji kaže da su bh. političari imali priliku do sada sto puta promijeniti odredbe istog sporazuma, ali to nažalost i nije bilo za očekivati.

Stoga je krajnje bitno da u jedinstvenim prilikama kad se o Bosni i Hercegovini govori na međunarodnim sastancima, isti ti stranci dobiju što je moguće realniju sliku stanja u BiH. Zato je bitno da visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko podnoseći svoj redovni izvještaj pred Vijećem sigurnosti UN-a ispriča pravu istinu i prezentira pravu sliku stanja u našoj državi.


Jedinstvena prilika

Onda kako je Inzko iskoristio svoju priliku da pred očima svijeta kaže šta je u BiH loše, šta je dobro i kako dalje.

“U korijenu zastoja, barem na nivou države i Federacije, je podjela između najvećih nacionalnih stranaka - vladajućih stranaka sa sjedištem u Federaciji, Stranke demokratske akcije (SDA) i Hrvatske demokratske zajednice (HDZ), i vladajuće stranke sa sjedištem u Republici Srpskoj, Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD). Njihove konkurentske vizije za zemlju i njihovo tumačenje Ustava Bosne i Hercegovine je često protiv uvjeta koji su dio civilnog aspekta Općeg okvirnog sporazuma za mir, za čiju sam provedbu odgovoran", kazao je Inzko.

Dakle krive su nacionalne stranke, tačnije one političke opcije koje dominantno u BiH predstavljaju i zatupaju interese jednog naroda.

Reklo bi se ipak da to dobra definicija koju je iznio Valentin Inzko, međutim kad nekom na Zapadu kažete da su tri vodeće političke opcije krive za loše stanje u državi, logično je očekivati da postoji alternativa ovim strankama. Međutim, posljednji izbori na državnom nivou nisu pokazali da građani vide neku alternativu, a tri spomenute političke opcije su neupitni pobjednik tih izbora jer zaista imaju najveći broj osvojenih glasova naših sugrađana.

Čini mi se da je Inzko ovdje propustio bitnu priliku da ukaže da postoji rješenje, jer nije istakao niti jednu drugu političku opciju koja u BiH nudi alternativu. Naprotiv, najvjerovatnije sluteći moguću reakciju međunarodne zajednice, Inzko je ipak pozvao da se nastavi podrška pa i ona finansijska, tvrdeći da “smanjenje finansijskih sredstava samo pogoršava problem”.


Raffi Gregorian

S druge strane, visokorangirani zvaničnik SDA, predsjedavajući Vijećem ministara BiH i predsjedavajući Predstavničkim domom Parlamenta BiH Denis Zvizdić poslao je neočekivanu poruku. Na konferenciji za medije nakon još jednog neuspješnog zakazivanja sjednice Predstavničkog doma Zvizdić je kazao da je više puta pozvao one koji to mogu, recimo Visoki predstavnik, neka obustavi isplatu plata parlamentarcima koji ne dolaze na posao.

“Neka naprave kriterije u kojima će plata biti isplaćena onima koji rade svoj posao”, kazao je Zvizdić.

Podsjetio je da je ovu mogućnost dva puta koristio supervizor za Brčko Raffi Gregorian.

Ipak je Inzko barem iskoristio priliku i pred Vijećem sigurnosti imenovao i osnovnog krivca. A posebno je izdvojio i antibosansko djelovanje lidera SNSD-a i člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine Milorada Dodika.

Naveo je da je Dodik zaprijetio da će povući Republiku Srpsku iz sporazuma o legalnom prijenosu nadležnosti s entiteta na državu koji su dva entiteta potpisali prije uspostave jedinstvenih Oružanih snaga BiH, jedinstvenog Visokog sudskog i tužilačkog vijeće BiH i Uprave za indirektno oporezivanje BiH.

“Gospodin Dodik upozorio je da su svi zakoni i odluke doneseni ‘pod pritiskom visokog predstavnika’, čak i oni odobreni u Parlamentu Bosne i Hercegovine”, požalio se Inzko.

Ovih nekoliko rečenica imaju zaista veliki značaj jer Milorad Dodik trenutno u BiH predvodi antibosansku kampanju koja za cilj ima satoniziranje bilo čega što i udaljeno podsjeća na normalno funkcioniranje ove države.

Osnovna poruka visokog predstavnika Inzka bila je jednostavna:

“Prevaziđite međusobne razlike, odbacite destabilizirajuću retoriku i osigurajte napredak zemlje na evropskom putu”.

Visoki predstavnik je iskoristio priliku i pozvao međunarodnu zajednicu da “nastavi ujedinjeno raditi kako bi očuvala rezultate postignute tokom protekle dvije decenije i, prije svega, ispunila obećanja o boljoj budućnosti za građane BiH”.


Dogovorite se

Dakle veliko ništa koje građani BiH slušaju od 90-ih godina prošlog stoljeća. Umorni su građani BiH od poruke koju su u životu do sad čuli i previše puta, a koja glasi “dogovorite se”. Ipak mislim da nije realno očekivati da trenutne političke elite odbace prednosti koje im pruža ovaj neuređeni državni sistem i dogovore se kako bi zemlju reformirali i odveli u neki uređeniji sistem gdje će oni kao takvi izgubiti jedinu prednost koju imaju. Većina građana BiH toga je svjesna i najvjerovatnije zbog toga rečenica “dogovorite se “ izaziva refleks za povraćanje.

Nakon što je Inzko završio s prezentiranjem svog izvještaja, ispred organizacije Trial International obratila se Selma Korjenić, koja je govorila o procesuiranju osumnjičenih ratnih zločinaca.

Ipak, predstavnik Njemačke u Vijeću sigurnosti UN-a Christoph Heusgen je kazao da je šokiran izvještajem, a naročito negiranjem ratnih zločina i genocida, te glorificiranja ratnih zločinaca. S tim u vezi je upitao Inzka šta može konkretno uraditi kako bi spriječio dalje negiranje genocida i ratnih zločina u BiH.

“Godinu dana nakon Općih izbora još uvijek nemamo državnu vladu. BiH nekako funkcionira, ali se ne mogu provoditi zakoni, usvajati budžet i zemlja ne stagnira već ide unazad. Nešto se mora uraditi kako bi se zaustavio odljev mozgova”, kazao je Heusgen.

Kina je, tvrdi predstavnik te zemlje u UN-u, zabrinuta zbog neformiranja Vijeća ministara BiH, te pozivaju na dijalog i kompromis.

“Održavanje mira i osiguravanje harmonije među narodima je u interesu međunarodne zajednice i regiona. Kina je uvijek poštovala teritorijalni integritet i suverenitet BiH i podržavala sve etničke skupine. Međunarodna zajednica bi trebala saslušati sve strane i zauzeti balansiran stav”, kazao je predstavnik Kine.

Predstavnica Francuske je također istaknula problem neformiranja vlasti, što je, dodaje, zabrinjavajuće zbog nekoliko razloga.

U tom je kontekstu spomenula nemogućnost provedbe reformi. Osvrnula se i na evropski put BiH, a za napredak na tom putu je, tvrdi, potrebna provedba reformi.

Predstavnica Sjedinjenih Američkih Država Kelly Craft je kazala da je ta zemlja potpuno privržena narodu BiH i njihovim težnjama pravednijem, slobodnijem i demokratskom društvu.

“Moramo nastaviti razmišljati o mladim ljudima, da im damo nadu, bez obzira na kojoj su strani rođeni”, poručila je Craft.

Ukazala je da nacionalistička retorika stvara podjele, te da mladi napuštaju zemlju na dnevnoj bazi kako bi pronašli ekonomske prilike koje su željeli pronaći u BiH.

“Ako želi krenuti naprijed, BiH ne smije tolerirati destruktivne narative koji ugrožavaju sigurnost. Lideri moraju prihvatiti pomirenje kako bi iza sebe ostavili naslijeđe rata, te provesti potrebne reforme kako bi zemlja nastavila na putu euroatlantskih integracija. Bosanski narod zaslužuje demokratski izabrane lidere koji će vladati integritetom i ispunjavati obećanja. Zaslužuju lidere koji će staviti interese naroda ispred vlastitih”, poručila je Craft.

Predstavnik Rusije Vassily Nebenzia je, očekivano, kazao da Inzkov izvještaj ne pruža objektivnu i balansiranu sliku o dešavanjima u BiH, te da postoji namjera da se sva krivica prebaci na lidere srpskog i hrvatskog naroda u BiH.

“Napori OHR-a bi se trebali fokusirati na jačanje kulture dijaloga. Umjesto toga, sva energija se usmjerava ka pravdanju optužbi da bosanski Srbi i Hrvati djeluju antidejtonski i da im stavljaju te etikete. Član Predsjedništva BiH Milorad Dodik i predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović konstantno javno iskazuju privrženost Dejtonskom sporazumu i stalno to pokazuju u praksi”, kazao je Nebenzia.

Iskazao je nezadovoljstvo zbog postojanja OHR-a u BiH, te je konstatirao da Inzko “ne bi smio lobirati za evropske i euroatlantske integracije”.

“Jasno je da zemlji nedostaje konsezus. Smatramo da je neprihvatljivo ignoriranje principa konsenzusa pri usvajanju odluka”, poručio je Nebenzia.

“Iskoristio bih ovu priliku da poručim svim članicama Vijeća sigurnosti da pročitaju izvještaj Vlade RS-a o situaciji u BiH. On sadrži važne informacije o ovim temama”, kazao je Nebenzia.

Rezidentna predstavnica Ujedinjenog Kraljevstva u UN-u Karen Pierce je pohvalila ulogu OHR-a u BiH, te je iskazala punu podršku nastavku rada visokom predstavniku i “korištenju bonskih ovlasti ako i kada to situacija zahtijeva”.

“Razlog je što postoje neki ljudi, uključujući i neke lidere u BiH, koji rade sve što mogu da spriječe BiH da postane normalna država. Dejton zahtijeva da BiH bude nezavisna zemlja sa dva entiteta, ali on ne smješta entitete iznad države. Dok god neki lideri u BiH odbijaju priznati ili koji rade protiv toga, dok god postoji antagonistički pristup prema državi BiH, postojanje OHR-a će biti neophodno i postojanje "bonskih ovlasti" će biti neophodno”, kazala je Pierce.

Podsjetila je da u BiH postoje zakoni koji definiraju euroatlantske integracije kao vanjskopolitički cilj BiH.

“Dok se neki lideri bune protiv toga jer su promijenili mišljenje, zakoni BiH podržavaju BiH na njenom euroatlantskom putu”, poručila je Pierce.

Ovako su na izvještaj reagirali predstavnici nekih od najjačih i najuticajnijih država u svijetu. Da li su pokazali jedinstvo? Ne, naprotiv, pokazali su da međunarodna zajednica nema jedinstven stav kad je riječ o našoj državi. Slušajući reakcije Kine, Francuske, Rusije, SAD-a jasno se vidi da ni stranci nisu složni, dakle ne postoji jedinstveno viđenje problema u Bosni i Hercegovini, a samim tim ne postoji ni jedinstveno rješenje koje bi Inzko u BiH mogao implementirati.

Znajući da su svi značajniji pomaci u BiH i reforme urađene pod rukovodstvom međunarodne zajednice, moguće je strancima poslati jedinstvenu poruku “dogovorite se”. U vremenu kad se BiH možda nalazi i u najdubljoj političkoj krizi od potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma, smatram da je zaista vrijeme da se stranci dogovore i jasno kažu kako oni vide budućnost Bosne i Hercegovine, te da taj plan provedu onako kako se dogovore.

Za kraj ove analize, treba istaći da u njoj nije bez razloga spomenut Raffi Gregorian. Možda je to “svjetlo na kraju tunela” i jedna od mjera koja bi mogla natjerati bh. političare da sjednu za isti sto i omoguće normalno funkcioniranje države, a nakon više od godinu dana “bez vlasti”.

Er.H./Prometej.ba