Štampa

prozorŠto je temelj političkog djelovanja na našim prostorima, konkretno u prozorskom i ramskom kraju? Ne, nisu to nikakvi ideali, ne vode se naši tzv. političari nekom filantropskom željom da pomognu ljudima i svojoj zajednici.  Ne ulaze oni u politiku zbog nekakve svoje političke orijentacije, u temelju svega stoji – ručak. Ne samo ručak u doslovnom značenju riječi, niti u “danas sam ručao s N.N., dakle jesam“, već i u prenesenom značenju, u značenju olakšavanja materijalne egzistencije.  Šta su drugo politički veterani radili kroz život osim što su se prebacivali iz jedne stranke u drugu, a životni im je standard peterostruko iznad prosjeka? I koji su ciljevi omladine koja ih slijedi?


Glavne odlike ovdašnjeg političarenja su: laktašenje, potkupljivost i beskrupulozna borba za vlast. Osim želje za lagodnim životom na tuđi račun, motivi koji pretežno pokreću nečiji ulazak u neku od velikih stranaka su često želja za ostvarenjem koji se ne može dogoditi u regularnom životu, ili želja za publicitetom.


Oporbene stranke okomljuju se na vladajuće. Svom silinom. Ne smetaju njima trenutno vladajući zato što loše rade, ako uopće rade loše, ili što ne rade dobro koliko bi mogli i trebali, već zato što oni nisu na njihovom mjestu. Jedino pitanje jest tko će imati monopol nad općinskom kasom. Cilj oporbe je da ona postigne taj monopol i – ništa više.


S druge strane, ako je prije četiri godine promijenjena vlast čak i kvalitativno, nije se ništa paradigmatski promijenilo, ostala je ista paradigma političkog djelovanja. Umjesto da se raspravlja o vrednotama, nastavilo se s osobnim obračunima, umjesto da se iz temelja promijeni političko djelovanje, nastavilo se s kozmetičkim promjenama, sa šećerenjem bljutavog kolača. Nastavilo se s infrastrukturnim ulaganjima, doduše transparentnijim, povećanim shodno povećanju općinskog proračuna, nastavilo se ulagati u sport, a zanemareno je obrazovanje. Također je gola činjenica da se nije otvorilo nijedno proizvodno radno mjesto do dana današnjeg, pa ma što tome bili razlozi.


Uz dužno poštovanje prema sportašima, sport je naime dobar za zdravlje onoga koji se sportom bavi, ali kakve koristi naša općina ima od primjerice karatista, šta nama znači da netko na nekoga može dobro zamahnuti nogom. Zar ne bi bilo bolje da se novac ulaže u obrazovanje, da se “treniraju“ mladi talenti za matematiku i fiziku, da se podupiru geografske i biološke istraživačke sekcije, da se organiziraju ljetne škole za nadarene učenike gdje bi im stručnjaci od nas ili od nekuda drugo prenosili svoja iskustva i osposobljavali za domete veće od ovih naših skromnih lokalnih, zatim da se organiziraju kulturne večeri na kojima bi se ljudima govorilo o osnovama filozofije, politike, sociologije, religije, društva i života uopće, jer naši ljudi o tome – blago kazano – nemaju pojma. Treba da se gaji neki drugi duh, da se radi na kulturnom i naučnom uzdizanju naše zajednice.


Oni koji dobro mahaju nogama oko nečijih očiju ili udaraju loptu, ne znače nikakav napredak za nas. Sportaše je potrebno podupirati, ali to se treba raditi od viška, kad toga viška bude, ili tražiti im sponzore izvana, a treba da se zna šta su prioriteti: ulaganje u radna mjesta, podupiranje nadarenih učenika, naših potencijalnih fizičara, književnika, filozofa, kroz ulaganje u škole, sposobni školski kadar i školske sekcije u kojima će sposobni ljudi obrazovati naše učenike koji uz ulaganje mogu biti iznad prosjeka. To nam jedino može stvoriti pretpostavke za izvlačenje iz ovoga blata. Ovako, dok većina ljudi razmišlja kako da o(p)stane u svom kraju, utopljena u opće sivilo i duhovnu zapuštenost, naša zajednica ulaže u – narodski rečeno – iskonice. Starom izrekom opisano: Od sile puca, od 'rđe se zavaljuje.


Pređimo na drugu temu. Jedan primjer kaže da bi N.N. mogao ući u stranku C, jer stranka A ga je iznevjerila (obećali mu posao a nisu dali), a stranku B je morao blatiti dok je bio u stranci A pa mu se ne ide k njima. Većina stvari kod nas se dešava po principu ovoga N.N.-a. Sjetimo se samo obećavanja legendarnog lika naše (kvazi)političke scene, Moralne Vertikale, i njegovih stjegonoša iz lažno-invalidskog penzionerskog miljea od Rumboka ka istoku. Pogledajmo metode kojima sadašnji predsjednik, bolje reći izvršnik, Hrvatske debilske zajednice, prikuplja glasove za svoju stranku u ponovnom pohodu na privremeno izgubljenu općinsku kasu: već sam zabilježio nekoliko slučajeva, mom vidokrugu dostupnih, kojima je on obećao posao preko leđa sposobnijih od njih.


Imajući u vidu da stranka HDZ1990 više praktično ne postoji, da se radi o običnom priljepku HDZ-a, njegovom satelitu koji će uskoro s njim postati jedno, mislim da nema smisla davati svoj glas za tu stranku, pa ma koliko njezini kandidati nekome bili simpatičniji od drugih ili pak kao ljudi stajali na suprotnoj strani od hadezeovske pljačke, kao što je na primjer dr. Jozo Ivančević i nekolicina drugih. Tko želi biti protiv HDZ-a, neka ne glasa ni za jedan HDZ, jer na kraju će ti glasovi, kao i nakon posljednjih općih izbora, biti glasovi HDZ-a. Radi se zapravo o jednom HDZ-u a dvjema hadezeovskim osobama i vrijeme je da kvalitetni i pošteni članovi HDZ1990 to shvate.


Uzevši u obzir da ni HSP ni SDA, a pogotovo SBB ili BPS, ne predstavljaju nikakvu alternativu, jer izrastaju iz istoga miljea, iz iste močvare, ostaje nam da pravimo osvježenja na našoj političkoj sceni, da ubacimo u naše općinsko vijeće nekih drugih boja, po uzoru na susjednu Hrvatsku ili na Sarajevo prema kojima često znamo upirati svoj pogled. Dakle, pokušajmo s nekim drugim opcijama, koje potječu iz nekog drugog miljea, i ljudskog i političkog i obrazovnog.


Povezano:

Rama pod terorom priopćenja

Obećanja od kojih 'živi' pola Rame

Prozor dobio još jednu nacionalističku stranku

Govor gvardijana fra Tomislava Brkovića povodom Dana općine


Preporučujemo

Prozor netListener

banner-pjma

INTERVJU

Intervju | Dr. sc. fra Drago Bojić, zamjenik glavnog urednika 'Svjetla riječi': O vjerskim institucijama, medijima i nacionalnim politikama kao generatorima sveg zla
Intervju: Mirko Đorđević, sociolog i publicist. Zarobljeni u višku prošlosti
Intervju: Petar Jeleč, teolog i povjesničar. Kanal na hrvatskom jeziku bio bi potpuno u službi politike Dragana Čovića i Milorada Dodika
Intervju | Ivo Goldstein, povjesničar: Jasenovac i Bleiburg nisu isto

POVIJEST

"Porto Re"
U ljeto 2010. godine avionom, iz Izraela »
Razvoj bogumilskog mita u svjetlu nacionalnih historiografija XIX. i XX.
Čaš historije za ponavljače – četnički pokret
Kako se uskoro u Srbiji donosi odluka »
Crkva bosanska i bogumilski mit
Goruća tema bosanskohercegovačke his »

KULTURA

Malo veća digresija: Na putu ovce
Ovo je treći dio teksta 'O domaćoj gla »
Budin posljednji govor
Napravite svjetlo od sebe. Oslonite se n »
O Bogu i lažnim vjerama
• Čovjeku koji nije razmišljao o vje »
O domaćoj glazbenoj (ne)kulturi: Kidanje dugmadi, Indirin afro-francuski, Raspjevane meraklije i čobanica Rada

Beč



Ljubljana



Bobovac



Podmilačje



Olovo