U zvijezdama čije su mase iznad 12 Sunčevih masa (a mogu biti i mnogo veće), zbog velikog gravitacijskog pritiska moraju brzo da se dešavaju termonuklearni procesi. To su zvijezde koje se nalaze na vrhu glavnog niza (modri divovi) ili u gornjem desnom dijelu HR dijagrama (crveni superdivovi). One svoj život završavaju u spektakularnim pojavama supernova, a takve pojave su oduvijek zbunjivale astronome i obične promatrače. Tako npr., 4. srpnja 1054. pojavila se, prema zabilješki kineskih astronoma, u zviježđu Bika sablasno blistava zvijezda koja nikada prije toga nije bila zamijećena i koja je bila toliko sjajna da se vidjela na nebu čak i u pol bijela dana. Godine 2002. zvijezda znana kao V838 Monocerotis, do tada beznačajna točkica udaljena 20.000 svjetlosnih godina, iznenada je postala 600.000 puta sjajnija od Sunca.

Raspleti ovogodišnjih nogometnih klupskih natjecanja - nacionalnih prvenstava, Lige prvaka i Eurolige istakli su jednu bitnu činjenicu: golove ne zabija samo novac, najbogatiji klubovi koji obiluju zvijezdama i koji izdvajaju najveći novac za pojačanja i plaće igrača nisu ujedno ni najbolji, tj. 'siromašniji' klubovi su sposobni da ih nadvise. Tako su Real Madrid i Barcelona, dva kluba s najvećim ulaganjima (i najvećim dugom, koji kod oba kluba iznosi blizu 600 milijuna eura), zaustavljeni u polufinalu Lige prvaka od njemačkog Bayerna te engleskog Chelsea.

Ako se blizu nastalog bijelog patuljka ne nalazi neka zvijezda, tj. ako on nije u dvojnom sustavu, on će se polagano hladiti i gasiti. Međutim, ako dvije zvijezde kruže oko zajedničkog težišta, desit će se drugi scenarij. Kada jedna od tih zvijezda (masivnija) pokuša postati crveni div, tvar iz njezine atmosfere počet će padati na pratitelja. Zbog toga će se povećavati masa što će mu ubrzati evoluciju, pa do trenutka kad prva zvijezda postane bijeli patuljak, druga će biti crveni div. Sada crveni div otpušta materiju na bijelog patuljka pa se na bijelom patuljku taloži tvar, koja se – zbog velikog gravitacijskog privlačenja na površini – veoma zgušnjava i stvara visoki tlak.

Ako ste ikada, gledajući zvjezdano nebo, razmišljali o tome koliko je velik i čudnovat svijet koji nas okružuje, i zaključili da je to izvan mogućnosti vašega shvaćanja, bili ste u pravu. Svemir je toliko velik da bi bilo kakvo poređenje s nečim što nam je poznato bilo nesuvislo. Mjesec, nama najbliži objekat, udaljen je oko 380.000 kilometara, što je malo više od jedne svjetlosne sekunde, Sunce je udaljeno malo više od 8 minuta, najbliža zvijezda 4.22 svjetlosne godine... a zamislite udaljenosti od tisuća, milijuna i milijardi svjetlosnih godina. U našem Mliječnom putu nalaze se stotine milijardi zvijezda, a Sunce je samo jedna od njih i to smještena na njegovom rubu, dok je Mliječni put samo jedna od stotina milijardi galaksija. I tako unedogled. Pogledajte izbor 'Slika dana' najpopularnijeg svjetskog magazina iz astronomije Astronomy načinjenih tokom ožujka i travnja ove godine.

Pitanje o smrti teško je pitanje ljudskog roda, jedno od temeljnih pitanja ljudske egzistencije, zaokuplja ljude otkad su postali svjesni sebe. Smrt je bolna ali neizbježna činjenica. Nitko ju nije uspio izbjeći, niti će. Mislimo tu na fizičku smrt, na prestanak čovjekove egzistencije kao fizičkog bića – dakle, na smrt tijela. Različite filozofije različito odgovaraju na ta temeljna pitanja. Na istoku, u kojem su izrasli budizam, hinduizam i slične religije, prisutno je cirkularno shvaćanje povijesti, da se sve “vrti u krug”, da čovjek umire da bi se ponovo rodio. Duša, kao neuništivi konstituent čovjeka, kao njegova bit, prolazi kroz različite oblike fizičke egzistencije na putovima svog pročišćavanja do konačnog smiraja. Zato je u tom smislu smrt ne tako strašna činjenica, jer iza nje dolazi ponovno rađanje čovjeka u nekom drugom tijelu, na ovoj zemlji.