U intervjuu za Prometej.ba načelnik općine Prozor-Rama Jozo Ivančević govori o trenutnoj gospodarskoj situaciji u općini, planovima za otvaranje novih radnih mjesta, stanju u proračunu, zatim o projektima vezanim za turizam na Ramskom jezeru, stanju u šumama na području općine... Razgovarao Ivan Tučić.
Ove su godine u Prozoru-Rami otvorena prva poslijeratna proizvodna radna mjesta. Koliko bi ukupno radnika trebalo raditi u tekstilnoj tvornici „Rama-tex“ i kolika će biti prosječna plaća?
Krajem prošle godine ostvarili smo kontakte s firmom Hrastovčanka iz Garešnice (RH) i vlasnikom Dragom Čuljatom. Predstavili smo općinski Program poticaja za zapošljavanje i predložili otvaranje pogona za proizvodnju tekstilnih proizvoda u našoj općini. Nakon samo tri mjeseca uspjeli smo dogovoriti sve detalje s investitorom i zajednički smo dana 14. 4. 2012. otvorili proizvodni pogon u mjestu Gračac, koji treba zapošljavati najmanje 100 radnika iz naše općine na rok od najmanje 8 godina. Utemeljeno je gospodarsko društvo „Rama tex“ Prozor -Rama. Danas je ta firma u jednoj stabilnoj fazi, do sada je u radnom odnosu 75 djelatnika, a puno zapošljavanje očekuje se već u jesen ove godine. Pratimo poslovne aktivnosti ove tvrtke i znamo da upravo sada rade već treću pošiljku tekstilnih proizvoda za kupca u Njemačkoj. Plaće djelatnika bit će u skladu sa plaćama u tom sektoru i u skladu sa postignutim rezultatima svakog djelatnika, znamo da sve je normirano i plaće će biti po učinku.
Budući da Općina izdvaja velike poticaje prilikom zapošljavanja, možemo li očekivati otvaranje novih radnih mjesta?
Općina Prozor – Rama jedna je od rijetkih općina koje imaju mogućnost poticanja zapošljavanja. Prilikom donošenja Programa, krajem 2009. godine, očekivali smo veću inicijativu lokalnih, ramskih poduzetnika i poslovnih ljudi iz ramskog iseljeništva. Nažalost, odziv ovih naših poduzetnika nije bio velik, radilo se uglavnom o manjim projektima koji nisu obećavali veće zapošljavanje, pa smo svoju inicijativu traženja investitora proširili izvan općine. Danas možemo reći da smo potpomogli zapošljavanje oko 70 osoba kod poslodavaca iz naše općine i stotinu osoba kod Rama- tex-a, ali svi uposleni za koje dajemo poticaje su iz naše Općine. Imamo i dalje dosta kontakta sa poslodavcima koji najavljuju nove investicije. Imamo kod sebe sada nekoliko zahtjeva koji su u obradi, a posebno nas raduju inicijative za dva mala proizvodna pogona koji su nam najavljeni za ovu godinu. Dakle, zapošljavanje se pokrenulo, bit će još radnih mjesta, uspjeli smo iz nedavne situacije velikog „izvoznika“ opljačkanih strojeva iz naših tvornica prerasti u općinu u koju dolaze novi strojevi i otvaraju se novi pogoni.
Proračun naše općine razmjerno je visok u odnosu na broj stanovnika. Mnogi Vam zadnjih dana i mjeseci prigovaraju da se novci netransparentno troše. Kako tumačite te optužbe?
Općinski proračun je obilježen jednim deficitom koji je nastao krajem prošle godine kada se smanjio priliv sredstava iz obeštećenja, pa nismo bili u mogućnosti platiti obveze za kapitalne projekte vezane za izgradnje putova i vode. Također je i dosadašnji proračunski priliv u tekućoj godini znatno manji od plana jer je hidrološka situacija i dalje negativna. Stoga pripremamo kratkoročno zaduženje općine kojim ćemo premostiti trenutnu situaciju i izmiriti tekući deficit, a novac vratiti do kraja tekuće godine. Kamate na ovo zaduženje će biti oko 18.000,00 KM, i bit će plaćene iz sredstava rezerve. Smatramo da na ovaj način pokazujemo odgovornost i spremnost da blagovremeno izmirujemo obveze. Znamo da bi se neki zlobnici radovali kašnjenju plaća i naknada proračunskih korisnika, ili pak tužbama izvođača radova, ili obustavi pružanja usluga, ali ni ovaj put im tu radost nećemo priuštiti. Dakle, priliv sredstava u proračun je nedovoljan da izmirimo sve obveze, kratkoročnom pozajmicom rješavamo situaciju, sve se odvija sukladno zakonu i prihvaćeno je od Općinskog vijeća Prozor – Rama.
Za nepune četiri godine, otkad ste na vlasti, na području općine realizirani su mnogi projekti od vitalne važnosti za općinu, poput izgradnje i temeljite rekonstrukcije putova i izgradnje vodovoda u Gornjoj Rami. Je li se moglo uraditi više?
Naravno da se uvijek može bolje i više. Moglo je se puno više najprije na poboljšanju međusobnih odnosa među predstavnicima političkih stranaka, najprije onih koji participiraju u radu općinskog vijeća. Nažalost nekada je taj dijalog bio gotovo nemoguć i samim tim slali smo javnosti lošu sliku o nama svima. Vjerujem da je to jedan od razloga zašto nismo ostvarili još više i bolje rezultate. U zadnje četiri godine urađeno je mnogo, mogu slobodno reći puno više nego za deset godina prošle vlasti. Pokrenuti su mnogi značajni projekti od izgradnje Staračkog doma na Šćitu, mnogih infrastrukturnih projekata do izrade Prostornog i Regulacijskog plana grada Prozora. Sve su to temeljni dokumenti koje nismo nikada imali, a trebali smo imati. Najvažnija ipak stavka je zapošljavanje, koje je krenulo i kojim smo pokazali da se i u Rami može pokrenuti proizvodnja, jer to proizvode vrijedni i ponosni ljudi ovog kraja. Ipak, ono na što sam najviše ponosan jest povećanje naknade obeštećenje od Ramskog jezera za Proračun naše Općine, što se pokazalo jednim od najznačajnijih poteza u zadnjih 20 godina ako ne i više. Kada smo to lobirali i kada smo izglasavali zakon kojim smo to postigli mnogi su u našoj općini bili protiv toga, a danas se kunu u ljubav prema svome zavičaju i njegovim ljudima.
Općina Prozor-Rama i grad Vrlika dobili su nepovratna sredstava iz EU-ovog programa IPA za međunarodnu suradnju između Bosne i Hercegovine i Hrvatske. Dogovoreni su i neki zajednički projekti s općinom Sinj. Što konkretno građani naše općine mogu očekivati od projekata koje ste sklopili?
Odličan projekt za razvoj turizma i veslačkog sporta na Ramskom jezeru. Projekt koji će pokrenuti mnoge druge značajne projekte kao što su izgradnja jednog sportsko-rekreacijskog centra, kojim ćemo moći konkurirati i biti odlični za pripreme sportaša iz drugih krajeva naše zemlje i inozemstva. Projekt je to koji povezuje Ramsko i Vrličko jezero, Ramu i Vrliku, Ramljake i Vrličane. Projekt je to koji je već sada donio koristi objema stranama i stoga već sada možemo govoriti kako su to naši prijatelji iz Vrlike. Konkretno ovim projektom općina Prozor-Rama dobila je 268.000 eura nepovratnih sredstava od Europske unije, te će općina Prozor-Rama učestvovati s dodatnih 90.000 eura. Planira se izgradnja pristupnih putova, pokretnih plaža i pontona, izgradnja staze za natjecanja kao i izgradnja hangara za čuvanje čamaca i veslačke opreme.
Što se pak tiče Sinja, mislim da je ogromna greška i propust zašto već ranije nismo postali gradovi prijatelji, jer mi to i jesmo. I dok su naši Franjevački samostani surađivali i bili bratski povezani, naše općinske i gradske administracije nisu. Stoga smo ove godine pokrenuli zajedničku inicijativu da postanemo gradovi prijatelji. Mi smo na Općinskom vijeću donijeli Odluku, to uskoro očekujemo i od Sinja, te ćemo u narednom periodu pristupiti potpisivanju povelje o prijateljstvu. Mislimo da će to donijeti dosta kulturnog i duhovnog dobra svima, te da ćemo se još više povezati na obostrano zadovoljstvo svih, a napose vjerujem naših vjernika koji posjećuju oba Gospina svetiša, kako na Šćitu tako i u Sinju.
Svjedoci smo katastrofalne situacije u šumama na našoj općini, većina ih je potpuno uništena a nitko za to nije snosio nikakve sankcije? Jeste li Vi kao načelnik mogli nešto učiniti?
To je skandalozno i nevjerojatno. Dovoljno je da kažem kako mi u Federaciji BiH trenutno nemamo zakon o šumama i njihovom gospodarenju. Ipak, i pored te činjenice, ostaje vidljivo kako je najgora situacija ipak u Hercegovačko-neretvanskoj županiji, u kojoj trenutno nitko živ ne zna ni koliko Javnih poduzeća ima, te tko ima ovlasti i tko je u pravu. Imate društva u kojem radnici 45 plaća nisu dobili, a u međuvremenu se prave nova poduzeća, bez ikakve vizije i ikakvog smisla, koji se financiraju sredstvima koja se nikako ne bi smjela trošiti za plaće. Imate situaciju u kojoj se općinsku vlast ništa ne pita, i to traje godinama. Sve je centralizirano, ovlasti su pokupile županije i Federacija, a općine se doslovno preskočilo u svemu. To je tragedija i to je nedopustivo, te smo mi općine pokrenule preko Saveza gradova i općina inicijativu donošenja novog Zakona koji bi bio prihvatljiv i lokalnim zajednicama.
Pedesetak državljana BiH, uglavnom pr
Franjevačka teologija u Sarajevu Vas po
U četvrtak navečer u Matici Hrvatskoj
Rodom Hercegovac iz Orahovca kod Trebinj
Bez obzira gledamo li sapunice i bez obz