Alija Izetbegović (1925 – 2003)
Portret osnivača Stranke demokratske akcije i prvog predsjednika Predsjedništva Bosne i HercegovineŠto je Bosni Evropa, a što Evropi Bosna?
Već i sama ova dvostrukost u doživljaju Evrope signalizira da imamo neki svoj unutarnji problem s „Evropom”, zapravo problem sa sobom samima, s vlastitim „civilizacijskim identitetom”Kultura kritičnosti, individualitet
O istinskim i nepovratnim promjenama moći će se govoriti tek kada se počnu primjećivati prvi znaci da se kolektivizam povlači i kultura kritičnosti potiskuje kulturu kolektivnoga samoobmanjivanjaStrah od kompromisa
Politikom maksimalizma i nespremnosti na kompromis u zemlji kakva je današnja Bosna i Hercegovina budućnost se ne može otvoriti, nego samo čvršće zatvoriti i bespovratnije odložitiIvan Lovrenović: Historijska nulta tačka
Diskontinuitet je karakteristično i trajno, upravo kontinuirano svojstvo bosanskohercegovačke povijesti, pa paradigma kontinuiteta na ovu povijest može biti primijenjena samo kao ideološka samovolja i nasilje nad faktimaHrvati: teritorijalna ili institucionalna autonomija
Tko su Hrvati u Bosni i Hercegovini, što je stvarni sadržaj toga pojma, i kako traže/trebali bi tražiti svoje mjesto u Bosni i Hercegovini?Srpska Bosna i Hercegovina
Historijski „hod“, momenti dugog trajanja, trenutno stanjePoslije njujorške apokalipse 2001.
Ako se između bh. naroda/religija ne mogne pronaći formula nekoga novog, na zajedničkom interesu zasnovanoga ponašanja, nego sreću sveudilj budu pronalazili u ponašanju kao sve-kršćani i sve-muslimani, njihova budućnost i budućnost njihove zemlje bit će vrlo mračnaSuprotstavljene slike povijesti
Suprotstavljenost triju slika najbliže bosanskohercegovačke prošlosti – onako kako se one dizajniraju u službenoj ideologiji pojedinih etnonacionalnih „istina”Ivan Lovrenović: Neupokojena prošlost
Nepropisno upokojena, mračna prošlost ima vampirsku osobinu da se vraća, iznova i trajno, i da, trujući ih, određuje živote cijelih generacijaPas de deux vjere i politike
S povratkom na javnu društvenu scenu religije i religijskih institucija u Bosni i Hercegovini nakon 1990. postali su česti i uobičajeni žustri istupi antisekularista svih konfesionalnih provenijencija, koji se obaraju na sekulariziranost društva kao na kaznu božijuDruštvo manjina
U cijeloj modernoj povijesti ove zemlje nikada kao danas etnička pripadnost nije tako presudno i sveobuhvatno određivala čovjekov položaj i mogućnosti
Učitavam...