Filtar za Mostar
Važno je izaći na izbore uvijek, pogotovo ovaj put. Naš je primarni cilj ne dozvoliti SAD-u i HDZ-u da imaju dvije trećine mjesta u mostarskom Vijeću i da usvoje statut grada kojim će se on još dublje podijeliti, kaže Irma Baralija
Mostarci i Mostarke koji su ove godine napunili 30 godina života prvi put će moći glasati na lokalnim izborima u tom gradu. Rezultat je to upornosti Irme Baralije, Mostarke, predsjednice Gradskog odbora Naše stranke za Mostar. Ona je 2018. protiv Bosne i Hercegovine podnijela tužbu Evropskom sudu za ljudska prava u Strasbourgu zato što je smatrala da joj se neodržavanjem lokalnih izbora uskraćuje biračko pravo. I dobila ju je. Onda je dobila i datum održavanja izbora, a to je 20. decembar ove godine. Bitno je bilo da izbori budu održani iste godine kad i lokalni na nivou BiH.
A onda je počela dobivati i prijetnje, prije svega na društvenim mrežama. Okidač je bila njena izjava da ‘postoji mit o čistoći vlastite borbe’. Na prijetnje je odgovorila također putem društvenih mreža, istaknuvši da je lažima i neosnovanim optužbama cilj da je ‘diskreditiraju zbog aktivističkog i političkog angažmana usmjerenog ka tome da Mostar bude jedinstven grad u kojem je moguće planirati budućnost, a ne samo govoriti i živjeti u i od prošlosti’.
Posebno je smeta kad u hajci učestvuju ljudi koji bi barem zbog prirode svog posla trebali biti objektivni i ne bi smjeli bez provjere dijeliti sadržaje koji druge ljude ugrožavaju. Prozvala je tako ministra obrazovanja, nauke, kulture i sporta Hercegovačko-neretvanske županije, Rašida Hadžovića, koji se uključio u hajku i pozvala ga na debatu. Odgovora nije bilo, ali prijetnje i sve što se dešava u Mostaru u posljednje vrijeme za nju nisu iznenađenje.
- Bilo je za očekivati da će korumpirani i kriminalni sistem koji vidi svoj kraj odgovoriti na ovakav ili sličan način. Ne vole oni demokratiju, njima su izbori glavni neprijatelj jer predstavljaju rizik da se pojave neki novi ljudi, bez oraha u džepu, koji će ih početi razotkrivati i tresti dok ne krenu padati kao domino - kaže za Novosti Irma Baralija.
Neočekivano nije, kao ni generalno podgrijavanje atmosfere u Mostaru, ali ističe da bi lagala kad bi rekla da joj je svejedno.
- Nije jednostavno kad te pretvore u legitimnu metu pa me onda gađa ko stigne, ali razumijem zašto se ovo dešava i ne kajem se što sam krenula u ovu borbu jer ne smijemo posustati i pokleknuti sada, kad smo nadomak prilike da gradimo bolji Mostar - dodaje.
Ta borba bi mogla biti mučna, posebno za one koji nisu navikli na ovakvu kampanju, jer nje 12 godina nije ni bilo, ako ne računamo one na nivou BiH. U tih 12 godina HDZ BiH i SDA su bili dio problema, a ne rješenja, kako je to bilo predstavljeno kad su lideri SDA i HDZ BiH, Bakir Izetbegović i Dragan Čović, 17. juna u Istočnom Sarajevu potpisali sporazum o Mostaru. Nakon toga su izmjene Izbornog zakona BiH koje se odnose na izbore u Mostaru usvojene u Parlamentu BiH. Baralija ističe da je opcija da HDZ BiH i SDA ostanu na vlasti i dalje moguća.
- Nažalost, tako je. No pred nama su četiri duga mjeseca u kojima ćemo mi, kao opozicija, učiniti sve da dođemo do svakog Mostarca i Mostarke i objasnimo im zašto je važno izaći na izbore uvijek, pogotovo ovaj put. Naš je primarni cilj ne dozvoliti najuspješnijim koalicijskim partnerima u modernoj historiji ove zemlje, dakle osovini SDA/HDZ, da imaju dvije trećine mjesta u Vijeću i da usvoje statut grada kojim će se on još dublje podijeliti, što je njihova nakana, sudeći po modelu statuta koji su predstavili javnosti - govori Baralija.
Kao najveći izazov za ostvarivanje ovog cilja navodi apatiju i uvjerenje kako se ništa ne može promijeniti. Ipak, vjeruje da je spomenuta presuda suda iz Strasbourga poslužila u svrhu buđenja ljudi jer se ‘primjerom najbolje pokazuje da je moguće’.
Od prošlih izbora Mostar je postao turistička meka, a tamo gdje ima novca, ni čeljad nema potrebe da bude bijesna. Ova godina je drukčija i zbog pandemije korona virusa. Drastično manji broj turista smanjio je i dubinu džepova, a to je u sredinama poput Mostara kao proključala voda. I sama Baralija napominje da grad teško proživljava epidemiju.
- Zbog činjenice da je zdravstveni sistem ogoljen, postali smo svjesni svega što nemamo, respiratora, medicinske opreme, dovoljnog broja zdravstvenih radnika koji su stručnjaci iz ove oblasti, i ono što je najgore, nepostojanja plana kako upravljati krizom, dakle s jedne strane je to, a s druge nedostatak novca zbog nepostojanja turističke sezone. Imajući u vidu i ovo, kao i sve ranije navedeno, za očekivati je različite incidente kako bi nacionalizam i nacionalni interesi bacili sjenu na ekonomske i zdravstvene teme. U mjesecima pred nama najteže će vjerovatno biti zadržati prisebnost i zdravorazumsko razmišljanje - kaže.
Činjenica da će izbori u Mostaru biti izdvojeni u odnosu na lokalne izbore u BiH, koji će se održati 15. novembra, Baralija smatra dobrom jer će ‘biti manje teško držati fokus na mostarskim temama’.
- Pored toga, prisustvo ogromnog broja posmatrača, domaćih i stranih, osigurat će nam fer i korektne izbore ili makar smanjiti mogućnost izbornih krađa koje su se bez sumnje dešavale ranije - ističe.
Inače, na izbore u Mostaru se prijavilo čak 38 stranaka i devet nezavisnih kandidata. Baralija je svoju analizu i razloge ogromnog broja stranaka i kandidata podijelila i na društvenim mrežama. Ističe da su određene velike stranke prijavile hrpu imaginarnih stranaka kako bi npr. postojala biračka mjesta koja su pod potpunom kontrolom jedne velike stranke.
- Ukupan broj biračkih mjesta u Mostaru je oko 150. Dakle, umjesto da svaka od realnih 15 stranaka koje postoje dobije lutrijom po člana/članicu u deset biračkih odbora, na ovaj način će dobiti svega po tri-četiri mjesta. Da li je ovo legalno? Nažalost, jeste. Da li nam je svima jasno kakva se krađa sprema? Nadam se da jeste. Šta nam je činiti? Dići se i ne dozvoliti da nam otmu izbore koje čekamo evo 12 godina! Drage Mostarke, dragi Mostarci, ne samo da ne možemo priuštiti sebi luksuz neizlaska na izbore, nego je nužno da nas se što više angažuje da budemo predani posmatrači. Mi koji ćemo biti na listama, nećemo moći biti posmatrači. Ali svi vi ostali možete pomoći na taj način. Samo zajedno možemo osigurati da demokratija napokon profunkcioniše u našem gradu - apelira Irma Baralija.
Dejan Kožul, tjednik