Deklaracija ZAVNOBiH-a o pravima građana Bosne i Hercegovine
Uz 25. novembra, Dan državnosti Bosne i Hercegovine
25. novembar jedan je od najvažnijih dana u povijesti Bosne i Hercegovine. Na taj dan 1943. godine, na prvom zasjedanju Zemaljskog antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Bosne i Hercegovine u Mrkonjić gradu stvorena je država Bosna i Hercegovina unutar jugoslavenske federacije.
Glavne odluke koje su od BiH napravile državu donijete su na drugom zasjedanju koje se u junu i julu 1944. održalo u Sanskom Mostu. Tu je 1. jula donijeta Odluka o konstituiranju Zemaljskog antifašističkog Vijeća narodnog oslobođenja Bosne i Hercegovine u najviše zakonodavno i izvršno narodno predstavničko tijelo federalne Bosne i Hercegovine te veoma progresivna Deklaracija ZAVNOBiH-a o pravima građana Bosne i Hercegovine koje se kasnije ni sami revolucionari nisu dosljedno držali.
Činjenica je da je nakon formalnog osamostaljenja i rata Bosna i Hercegovina država koja ne služi građaninu i koja je uglavnom servis privilegiranih. Činjenica je da ne postoje ni tragovi zajedničke vizije njezine budućnosti. Činjenica je također da se – bez obzira što je srpski narod dao najviše žrtava i podnio najveći teret oslobođenja naše zemlje u Drugom svjetskom ratu – današnja srpska politička elita ograđuje od naslijeđa ZAVNOBiH-a i pokazuje simpatije prema onima koje su antifašisti privremeno bili porazili. Činjenica je i da ovaj dan također obilježavaju i sljedbenici ideologija koje su daleko od antifašističke borbe. Činjenica je da se datumom 25. novembar kite i neki poštovaoci fašista iz Drugog svjetskog rata i čak tim imenom nazivaju i nekakve svoje nagrade, skrnaveći tako uspomenu na taj datum. Bez obzira na sve to, iz poštovanja i zahvalnosti prema hrabrim borcima i vizionarima koji su ustali protiv zločinačkog sistema kome su služili Mile Budak, Mustafa Busuladžić i drugi po kojima se nažalost i dan-danas zovu neke ulice u našoj zemlji, iz poštovanja prema onima koji su naše pretke spasili od definitivnog uništenja pod nacističkim, ustaškim, četničkim i handžarskim zlom, trebamo se sjećati ovoga dana. Uz nadu da ćemo svi zajedno ovaj dan u nekoj budućnosti moći s obrazom slaviti i ideale s prvog i drugog zasjedanja ZAVNOBiH-a ostvariti.
Deklaracija ZAVNOBiH-a o pravima građana Bosne i Hercegovine
Narodi Bosne i Hercegovine, u borbenom bratstvu sa ostalim narodima Jugoslavije, izvojevali su u slavnoj i krvavoj borbi protiv fašističkog okupatora i njegovih pomagača svoju narodnu demokratsku vlast.
U toj oslobodilačkoj borbi osujećen je pokušaj fašističkog okupatora i domaćih izdajnika da između naroda Bosne i Hercegovine iskapaju nepremostiv jaz. U plamenu pravednog oslobodilačkog rata iskiva se bratstvo Srba, Muslimana i Hrvata, i time se udara siguran temelj slobodne i zbratimljene Bosne i Hercegovine, ravnopravne federalne jedinice u demokratskoj federativnoj Jugoslaviji. Prvi put u istoriji, Srbi, Muslimani i Hrvati Bosne i Hercegovine, ujedinjeni u narodno-oslobodilačkom pokretu, stupili su na isti put, počeli su da izgrađuju svoj zajednički dom, u čije su temelje uzidane kosti njihovih najboljih sinova. Prvi put u istoriji oni su postali kovači svoje sudbine, čvrsto riješeni da jednom zauvijek sahrane vjekovnu, mračnu i tešku prošlost i da izgrade državnu zajednicu u kojoj će živjeti u ravnopravnosti, slobodi, miru i blagostanju.
Izražavajući pravedne težnje naroda za čovječnim životom u slobodi i dostojanstvu, narodna demokratska vlast u Bosni i Hercegovini, oličena u narodno-oslobodilačkim odborima i Zemaljskom antifašističkom vijeću narodnog oslobođenja Bosne i Hercegovine zajamčuje:
- Ravnopravnost Srba, Muslimana i Hrvata Bosne i Hercegovine, koja je njihova zajednička i nedjeljiva domovina;
- Slobodu vjeroispovijesti i savjesti kao i ravnopravnost svih vjeroispovijesti;
- Slobodu zbora i dogovora, udruživanja i štampe;
- Ličnu imovinu i sigurnost građana, kao i slobodu privatne inicijative u privrednom životu;
- Ravnopravnost žene s muškarcem, kako u političkom životu zemlje, tako i u svim oblastima društvene djelatnosti;
- Izborno pravo u demokratskoj Bosni i Hercegovini birači će vršiti tajnim glasanjem na osnovu opšteg, jednakog i neposrednog prava glasa.
Aktivno i pasivno izborno pravo ima svaki građanin i građanka koji su navršili 18 godina života, a nisu toga prava lišeni na osnovu zakona. Borci Narodno-oslobodilačke vojske i partizanskih odreda Jugoslavije imaju to pravo bez obzira na godine starosti. Od načela neposrednog i tajnog glasanja može se po odluci Zemaljskog antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Bosne i Hercegovine otstupiti za vrijeme narodno-oslobodilačkog rata.
Svakom građaninu zajamčeno je pravo žalbe na rješenje organa vlasti, kao i pravo molbe i pritužbe svim organima državne vlasti.
Niko ne može biti suđe bez prethodnog sudskog postupka.
Dužnost je i čast svakog za oružje sposobnog građanina Bosne i Hercegovine da kao vojnik Narodno-oslobodilačke vojske ili borac partizanskih odreda učestvuje u oslobodilačkom ratu.
Narodna demokratska vlast obezbjediće putem zakonodavstva svim trudbenicima grada i sela život u skladu sa savremenim shvatanjem socijalne pravde i dostojanstvom čovjeka.
Narodna demokratska vlast poduzeće sve mjere da što prije likvidira nepismenost u Bosni i Hercegovini, da planski izgrađenom mrežom škola i kulturno-prosvjetnih ustanova unaprijedi opšte obrazovanje naroda i time omogući njegov što brži kulturni i ekonomski razvitak.
Narodna demokratska vlast posvetiće najveću brigu čuvanju i podizanju narodnog zdravlja.
Radi odbrane demokratskog poretka, radi učvršćivanja bratstva naroda Bosne i Hercegovine, kao i svih naroda Jugoslavije, i ostalih tekovina narodno-oslobodilačke borbe, zabranjuju se sve fašističke i profašističke organizacije i progone sva lica koja se bave fašističkom i profašističkom djelatnošću.
Sanski Most, 1. jula 1944.