Svijetla tačka na beskraju tunela
Zašto će aktuelna bh. vlast Izvještaj o rezultatima PISA istraživanja gurnuti pod parlamentarni ćilim? Ili: Zašto bismo željeli da nam bude bolje kad nam je najbolje dok god nije gore?
Je li za sve kriv toranj u Pisi? (Izvor fotografije: iStock)
Na konferenciji u Paramentu BiH, nakon objavljivanja prvih rezultata istraživanja PISA 2018, identifikovana je jedna svijetla tačka (Ivana Zečević) – odnos petnaestogodišnjaka prema školi. Većina ih: voli školu, smatra nastavnike dobrima, ima velika očekivanja od obrazovanja (čak i oni temeljno nepismeni računaju da će upisati fakultet) i uopšte su sretni, zadovoljni, nešto manje ponosni. A veliki broj često izostaje iz škole.
Cinik bi ovdje zaključio da je obrazovanje očito postiglo svoj cilj, i da u njemu ne treba ništa mijenjati. Djeca su nam sretna, šta bismo više. Kao da se potvrdila teza Viktora Ivančića da djeca od škole dobijaju najviše onda kad u nju uopšte ne idu.
Alternativa cinizmu je vrištanje i psovanje. Kad shvatimo da polovina đaka baš i ne razumije šta ih se pita, ako im se postavi iole složenije pitanje, onda njihovi odgovori na pitanja o sreći i budućnosti treba shvatiti ne kao potencijal (u smislu, djeca su nam super, vole školu, samo da promijenimo metode) niti samo kao krucijalni dokaz lošeg obrazovanja, nego i kao ključnu stratešku pobjedu nacionalističkih stranaka. Zato se niti jedna zvijezda političkog bh. realityja nije udostojila da dođe na ovaj važan događaj. Oni imaju razloga da slave. Obrazovanje nam je loše, a dok je takvo, dok polovina populacije ne razumije duže rečenice i ne povezuje dvije kraće i ne razlikuje u njima bitne informacije od nebitnih, oni mogu da lažu, varaju, kradu, obmanjuju, zastrašuju, prijete, obrlaćuju... i sve će im prolaziti, i nijednih se izbora ne moraju bojati.
Zato se ni ministar civilnih poslova, čiji je ovo resor, i odgovornost, i koji je sročio za Izvještaj nekoliko prigodnih fraza, nije pojavio, jer šta bi mogao reći u svoju pobjedničku odbranu?
Pročitajte također: • Intervju sa Dženanom Husremović:Ispod prosjeka, u zadnjoj četvrtini od 80 zemalja Evo zašto nam je kako nam je • Preuzmite dokument u Školegijumovoj biblioteci: PISA 2018 Izvještaj za BiH
Rezultati se odnose na djecu BiH, nebitni su Srbi, Hrvati, Bošnjaci... Ti rezultati pokazuju da, uprkos svim zakletvama političara u djecu i budućnost, praćenim cmizdrenjem nad padom nataliteta i masovnim odlaskom mladih, nacionalističke elite djecu bezočno potkradaju. Ne samo tako što im ostavljaju zastrašujuće dugove nego još i više jer ih intelektualno, nema bolje riječi za to, osakaćuju. Iza svih onih svečanih akademija, recitala, obilazaka groblja i spomenika, konkursa u slavu predsjednika, takmičenja u rodoljubnim besjedama, uvijek pod visokim pokroviteljstvima tih namirisanih glavonja, stoji, evo, činjenica: da više od polovine đaka fizički ima 15, a intelektualno 12 godina. Uprkos sedam, osam, devet ili deset godina provedenih u obaveznom školovanju! Ukrali su djeci, u koju se zaklinju, tri godine! Dok su nas zamantavali svojim koalicijama, svojim paušalima, svojim dogovorima i pregovorima, svojim tegeltijama, svojim poslaničkim (lion-rotary) klubovima, krali su godine života djeci onih čije su glasove dobili. I to traje već dvadeset godina. I neće prestati. Jer su ovi rezultati njihov trijumf. Zašto bi išta mijenjali? Zar se nešto strašno desilo? Za koji dan, možda već juče, Izvještaj Pisa istraživanja više neće biti vruća tema. Tamo odakle bi trebalo da vrišti, nije niti bio:
Na zvaničnom sajtu Republičkog pedagoškog zavoda RS, ni slova o rezultatima, do danas. Na sajtu Federalnog ministarstva, isto. Vlada Tuzlanskog kantona, Ministarstvo obrazovanja, ništa... Ministarstvo obrazovanja Kantona Sarajevo, nula...
I mediji su zaradili svoje lakejske nadnice: preveli su vijest sa jezika kriminala na jezik Eurosonga, ističući u naslovima plasman, kao da se o njemu ovdje radi, kao da je obrazovanje takmičenje, kao da je, o užasa, Tuka iznevjerio očekivanja vjerne publike.
(Klix: Bosna i Hercegovina je na PISA testiranju koje je sprovedeno 2018. godine zauzela 62. mjesto, objavljeno je na stranici OECD-a posvećenoj ovom testiranju. Na listi je rangirano 79 država ili ekonomija. Prva dva mjesta zauzimaju Kina i Singapur; BHRT: Od 79 zemalja BiH je zauzela 62. mjesto. Od zemalja regiona najbolja je Slovenija koja je zauzela 21. mjesto, 29. Hrvatska, Srbija 45, Crna Gora 52. Sjeverna Makedonija i Albanija su zauzele niže mjesto od BiH; Avaz: ALARMANTNO Šta su pokazala istraživanja PISE? Učenici iz BiH najlošiji u region, BiH je na začelju u regiji i od ukupno 79 testiranih zemalja naša zemlja je na 62. mjestu; Nezavisne novine: Svaki drugi učenik u BiH je funkcionalno nepismen, rečeno je na predstavljanju rezultata PISA testiranja koje je sprovedeno 2018. godine, a na kom je BiH zauzela 62. mjesto. Oslobođenje: BiH zauzela 62. mjesto na PISA testiranju, Estonija, Kanada, Finska i Irska su najbolje rangirane zapadne zemlje i zauzimaju od petog do osmog mjesta. Sjedinjene Američke Države se nalaze na 13. poziciji.)
Još će nekoliko dana kolumnisti i poneki stručnjak cimati javnost i vući za rukav nadležne, još će nekoliko sedmica (do raspusta) nastavnici osjećati stid, a direktori škola hinjiti zblanutost, Valentin Incko nastaviće cuclati svoje bonbonske ovlasti za upalu glasnica, državnoj agenciji (APOSO) neko će već očitati bukvicu što se miješala u svoj posao, pa će Pisa opet biti ono što i do sad – mjesto u Italiji, s krivim tornjem koji služi za pravljenje smiješnih selfija.
Ako postoji svijetla tačka Istraživanja PISA 2018, onda to nisu dobronamjerni odgovori djece, od kojih barem za polovinu nismo sigurni ni da su uopšte razumjela pitanja, nego optimizam Ivane Zečević i ostalih nekoliko izvanrednih žena iz radnog tima, čije znanje, posvećenost reformi i vjera u mogućnost boljeg školstva održava slabi plamičak nade da će se stanje popraviti. Ali bez masovne reakcije pokradenih, koja će obrazovanje učiniti biti ili ne biti temom svakih narednih izbora, protiv okorjelih lupeža one nemaju baš velike šanse. Kako do te masovnosti doći, najteže je pitanje koje je PISA 2018. postavila.
Autor: Nenad Veličković, Školegijum.ba