Bogovi i heroji činili su srž vjerovanja starih Grka. Njima su objašnjavali različite pojave pa i uzroke vlastita djelovanja. Bogove su ljudi zamišljali dosta nalik sebi. Svi oni imali su ljudske mane, zavist, ljutnju, srdžbu te se miješaju u sudbine ljudi i navode ih da čine nepromišljene stvari. Jedina razlika je bila njihova besmrtnost i to što je svakog od njih krasila jedna ili više vještina u kojoj su bili najbolji. Heroji su bili blizu bogova. Njihovi junački podvizi su ih znali smjestiti među besmrtne na Olimp, a ako ne na Olimp, onda njihove priče preživljavaju kroz vjekove, ponekad samo pod drugačijim imenima.


Paris – sin trojanskog kralja Prijama i njegove žene Hekabe, uzročnik trojanskog rata. Nakon što je kao novorođenče ostavljen zbog proročanstva koje je predvidjelo da će uništiti Troju, u tajnosti ga odgaja pastir Agelaj. Paris odrasta čuvajući stado na obroncima Ide. Jednog dana pred njim se pojavio bog Hermes sa tri boginje: Herom, Atenom i Afroditom. Naime, njemu je pripala čast da odluči kojoj boginji pripada jabuka sa natpisom "Najljepšoj", koju je boginja svađe Erida bacila pred Heru, Atenu i Afroditu da se osveti što nije pozvana na vjenčanje boginje Tetide. I tako je Paris trebao odlučiti koja od njih tri je najljepša. Hera mu je ponudila da vlada nad cijelom Azijom, Atena slavu i pobjedu a Afrodita najljepšu ženu. Jabuku je dao Afroditi. Ali, najljepša žena na svijetu, Helena, bila je udata za kralja Menelaja, tako da ju je Paris morao oteti. Time je sav trojanski narod gurnuo u rat protiv cijele Grčke koja je deset godina opsjedala njihov grad.


Hefest – sin je najvišeg boga Zeusa i njegove žene Here, bog vatre i kovač. Rodio se hrom i zbog toga ga je majka bacila s Olimba. Međutim, njemu nije ništa bilo te su ga prihvatile morske boginje koje su ga othranile. Vremenom je izučio kovački zanat i, razumije se, bio jako vješt kovač. Načinio je majci krasno zlatno postolje i poslao joj ga na Olimp. Kada je Hera na njega sjela, izašli su iz njega skriveni okovi, sputali je i nisu joj dali da ustane. To je bila njegova osveta.


Piram – mladić iz Babilona koji je postao slavan zbog svoje ljubavi prema Tizbi. Zapravo ova ljubavna priča je bila toliko jaka da je i stoljećima poslije inspirisala pisce koji su je iznova oživljavali. Nama je poznata kao priča o Romeu i Juliji. Naime, Piram i Tizba su bili iz porodica koje su se mrzile, ali oni su tajno gajili ljubav jedno prema drugom. Kada nisu vise htjeli da se skrivaju odluče pobjeći. Dogovore se da će se navečer sastati pod dudom grobnice kralja Nina. Tizba je prva došla, ali ispred nje se pojavi lavica zakrvavljene njuške koja je upravo završila svoj ručak. Tizba se uplaši i pobježe u obližnju špilju. U trku je izgubila dio odjeće koju je lavica rastrgala. Utom dođe Piram i vidjevši krvavu lavicu sa Tizbinom rastrganom odjećom pade u očajanje i zari sebi mač u srce. Kada se sve smirilo i Tiszba se vratila, ugledala je mrtvog Prijama i od tuge sebi oduzela život.


Peito – kći Titana Okeana i njegove žene Tetis, boginja je ljubavnog udvaranja. Pripadala je krugu drugarica i pomoćnica boginje ljubavi Artemis. Najveću ulogu u mitovima imala je u Sparti kada je pomogla mladom princu Parisu da nagovori Helenu da ostavi muža i pođe s njim u Troju.


Dioskuri – braća Kastor i Polideuk, najslavniji su dorski junaci nakon Herakla. Rodili su se kao blizanci, a ipak su bili samo polubraća. Kastorov otac je bio spartanski kralj Tindarej, Polideukov bog Zeus a majka im je bila Tindarejeva žena Leda. Prilikom jedne svađe sa sinovima mesenskog kralja Afareja, Kastor biva ubijen. Polideuk u bijesu skoči da osveti ubijenog brata, a u tu borbu se umiješa i sam Zeus. S neba je poslao munje koje su spalile Kastorove ubice. Ali Polideuk zasu Zeusa kletvama i prokle svoju besmrtnost jer ne može podijeliti zlu sudbinu sa svojim bratom. Tako mu je Zeus dao da odluči: ili će vječno mlad živjeti među olimpskim bogovima, ili će jedan dan boraviti s bratom u tamnom Hadu a jedan dan na Olimpu. Sretan što i dalje može biti s bratom, Polideuk je izabrao drugu mogućnost.


Reja – žena Titana Krina, majka boginje Hestije, Demetre I Here i bogova Hada, Posejdona i Zeusa. Teško je reći da je njen muž volio djecu jer bi ih odmah nakon rođenja progutao. Smatrao je to najboljim načinom da spriječi eventualnu pobunu protiv sebe. Ali kada je Reja trebala roditi šesto dijete, posavjetovala se sa majkom Gejom i tajno otišla na otok Kretu gdje je u dubokoj špilji rodila Zeusa. Tu je rastao pod zaštitom nimfi i gorskih demona, a kada je odrastao pobunio se protiv oca i preuzeo vlast.


Nizo – kralj Megare čija je sudbina ovisila o purpurnom pramenu kose. Poveo je rat protiv kretskog kralja Minoja. Kći mu je odsjekla pramen kose i odnijela ga Minosu kako bi time stekla njegovu naklonost. Ali Minos je odbio taj dar i prokleo je kao izdajicu svoga oca. Skila se poslije toga pretvorila u pticu palčića, a Nizo u morskog orala koji tu pticu neprestano goni.


Jola – kći ehalskog kralja Eurita. Njena ljepota privlačila je mnoge mladiće te je njen otac obeća onome koji ga pobijedi u streljanju lukom. Nakon mnogih neuspjelih prosaca pojavi se Heraklo i na prvi se pogled zaljubi u Jolu. Narednog dana pobijedi Eurita u strijeljanju lukom. Međutim, razgnjevljen što ga je pobijedio njegov učenik, Eurit nije ispunio obećanje i protjera Herakla. Heraklo se poslije oženio Dejanirom, kćerkom kalidonskog kralja Eneja, ali nikada nije zaboravio krasnu Jolu.


Pandora – žena Titana Epimeteja, koja je na svijet donijela zlo i patnju. Kada je Titan Prometej naučio ljude upotrebljavati vatru te se koristiti raznim oružjem i oruđem, na zemlji je nastalo blagostanje. To se naime nije svidjelo Zeusu, te je naredio bogu Hefestu da od zemlje i vode načini krasnu djevojku. Zeus joj je potom udahnuo život i dao joj ime Pandora - obdarena svime - jer je zamolio bogove da je bogato obdare. Ipak, osim dobrih darova, bilo je i onih koje ni sami bogovi nisu htjeli zadržati za sebe. Hermes je Pandoru sa svim tim darovima zatvorenim u škrinjicu poslao Prometejevu bratu Epimeteju. On se u nju zaljubio i, unatoč Prometejevim opomenama, njome se oženio. Postoje dvije verzije priče kako je škrinjica otvorena. Po jednoj Pandoru je nagovorio Epimetej a po drugoj Pandora je sama otvorila škrinjicu iz radoznalosti. Bilo kako bilo, iz nje su tog časa izletjele sve nevolje, zla i stradanja. Pandora ju je odmah zatvorila i u njoj je ostala samo nada.


Ilionej – najmlađi sin tebanskog kralja Amfiona i njegove žene Niobe. On je pao kao žrtva osvete boga Apolona jer je njegova majka uvrijedila Apolonovu majku Letu. Apolon ga je skupa sa šestoricom braće ustrijelio, a kako je bio najmlađi i došao posljednji na red, usrdno je molio Apolona da mu se smiluje. Apolon se doduše dao smekšati ali tek u času kada je već odapeo strijelu.

Autorica ilustracija: Nermina Reko, Prometej.ba