Utjecaj glazbe na kvalitetu čovjekova življenja
Piše: MARIJAN ORŠOLIĆ Od samih početaka povijesti čovjek se služi glazbenim izražavanjem. Osnovne sastavnice glazbe kao što su ton i ritam duboko su ugrađeni u ljudsku fiziologiju. Rad našeg srca i naše disanje zbivaju se u ritmičkim procesima. Dok govorimo, koristimo se tonovima koji se razlikuju po jačini od tiših do vrlo glasnih. Možemo zaključiti da je glazba oduvijek bila dio nas i da smo mi oduvijek bili dio glazbe. Shodno tome, spektar utjecaja glazbe na čovjeka vrlo je širok.
U prva tri nastavka ogleda o glazbi pokušao sam prikazati vidove iskorištavanja glazbe za manipulaciju ljudima. U ovom članku bavit ću se načinima na koji glazba pozitivno utječe kako na pojedinog čovjeka tako i na grupe ljudi.
- O domaćoj glazbenoj (ne)kulturi
- Malo veća digresija: Na putu ovce
- Kidanje dugmadi, Indirin afro-francuski, Raspjevane meraklije i čobanica Rada
Što se tiče utjecaja glazbe na čovjekov metabolizam, dokazano je da smirujuća glazba pozitivno utječe na fiziološke reakcije. U jednom istraživanju u Velikoj Britaniji hiperaktivna djeca su pokazala znatno veću koncentraciju i bolje ponašanje kada im se za vrijeme lekcija puštala Mozartova glazba. Vibracije zvuka djeluju na sve procese u mozgu i time izravno utječu na spoznajne, emocionalne i tjelesne funkcije. Zvuk djeluje na stanice i organske sustave, harmonizira lijevu i desnu stranu mozga, uravnotežuje krvni tlak, cirkulaciju, disanje i druge procese u tijelu. Glazba se stoga može u velikoj mjeri koristiti i u terapeutske svrhe. Čak je zabilježeno da glazba može pomoći buđenju pacijenta iz kome. Brojna istraživanja dokazuju terapijski učinak i pozitivno djelovanje glazbe na glavobolje, migrene, smetnje u spavanju, koncentraciju, stres. Glazba može dovesti do znatnog poboljšanja u komunikaciji kod autističnih osoba.
Što se tiče utjecaja glazbe na motoričke radnje, dokazano je da opuštajuća glazba može smanjiti napetost mišića. Naprotiv, na treninzima, plesu, vježbama, jača glazba daje ritam i „nosi čovjeka“. (npr. http://www.youtube.com/watch?v=4Pjp2Edhkf4, scena iz filma Oceanovih 12, u kojoj je vrhunski pljačkaš umjetnina uz odgovarajuću glazbenu podlogu uvježbao savršeno izbjegavanje laserskog obrambenog sustava oko mete). Glazba uz rad je dobra jer pospješuje koordinaciju pokreta, rastjerivanje dosade, razvijanje timskog duha i brže obavljanje poslova. Glazba može pozitivno utjecati na vozače ako ju slušaju dok voze, jer povećava koncentraciju.
Što se tiče utjecaja glazbe na čovjekov razvoj i socijalni život, ona ima uglavnom pozitivan učinak na osobni i društveni razvoj mladih, na socijalizaciju, samopouzdanje, društvenu prilagodbu i pozitivnije stavove prema životu.
Zanimljiva su istraživanja pokazala kako zvuk može utjecati na pozitivan razvoj fetusa dok je još u utrobi, te da djeca taj zvuk mogu prepoznati nakon rođenja, te da pjevanje trudnice djeluje smirujuće na bebu. Za starije ljude je prikladna glazba koju izvode veliki orkestri (tipa onog Glenna Millera), jer ih navodi na povećanu budnost, zadovoljstvo, i prisjećanje na pozitivna iskustva iz prošlosti.
Što se tiče utjecaja glazbe na čovjekov intelektualni život, dokazano je da slušanje glazbe - a pogotovo sviranje nekog instrumenta - pozitivno utječu na naše moždane funkcije. Slušanje i stvaranje glazbe snažno utječu na razvoj kreativnosti kod čovjeka.
Što se tiče utjecaja glazbe na čovjekovo duševno raspoloženje i emocionalni život, postoje neki pokazatelji da se muzičke oznake dura i mola mogu povezati s radošću odnosno tugom, da brži, odsječeniji ritmovi više pobuđuju dostojanstvene i žestoke osjećaje, a tečniji, blaži ritmovi sretne, vesele osjećaje. Istraživanja su također pokazala da je bolje za pojedinca kad sluša što raznovrsniju glazbu.
Kad se već dotičemo raznovrsnosti glazbe, treba reći kako različite vrste glazbe različito djeluju na ljudsko zdravlje.
Klasična glazba, pop, rock i latinoamerički zvukovi pozitivno utječu na naše raspoloženje i zdravlje. Klasična glazba ima pozitivan učinak na depresiju, tjeskobu. Poboljšava sposobnost da se na nešto usredotočimo, pobuđuje kreativnost, pospješuje pamćenje, pozitivno utječe na imunološki sustav. Latinoamerička glazba svojim ritmom je dobra za motivaciju i protiv melankolije. Dobar učinak na čovjeka posebno ima instrumentalna glazba, jer pjevanje (zavisi kakvo) ponekad može izazvati stres. Pokazalo se kako country glazba ima dobar utjecaj na ljude s mentalnim i duševnim problemima.
S heavy metalom ili technom stvar je nešto drugačija. Te vrste glazbe mogu čak negativno utjecati na ljudsko zdravlje. Techno ili heavy metal u nekim slučajevima mogu pomoći u rješavanju negativne energije i frustracija, ali treba znati da takva glazba povisuje otkucaje srca i krvni tlak. Jedno istraživanje pokazalo da uz dugotrajnu izloženost technu i industrijskom heavy-metalu ne uspijevaju rasti biljke.
Zanimljiv je slučaj s jazz glazbom – on iziskuje velik intelektualni napor i koncentraciju kako bi ga se razumjelo. Pa zavisi o intelektualnom stupnju razvoja čovjeka kakvo će raspoloženje izazvati.
Ipak, različitim ljudima odgovaraju i različite vrste glazbe, pa tako postoje osobe koje ne mogu podnijeti klasičnu glazbu jer ih ona živcira. Nekim ljudima više odgovara pop ili rock, koji ujedno odlično djeluju protiv dosade ili monotonije.
Na našem tržištu odnedavno se prodaju CD-ovi s tzv. antistres glazbom koja sadrži i zvukove prirode (vode, šume) i koja na organizam djeluje opuštajuće. Ljudi koji se dovoljno užive u slušanje takve glazbe, npr. šuma vode, kiše, grmljavine, mogu osjetiti privid hladnoće čak i u najvrelije ljetno doba.
Što se tiče turbo-folka, nažalost dosta popularnog na ovim prostorima, ozbiljni znanstvenici još nisu istraživali njegov utjecaj na čovjeka, jer se još uvijek ne mogu pomiriti s činjenicom da je to glazba. S druge strane, amaterski znanstvenici i promatrači primijetili su kako turbo-folk kovalentnom vezom privlači velike količine alkohola i raznih po organizam štetnih supstancija, tako izazivajući po organizam pogubne kemijske reakcije, u kojima se ozbiljno razaraju ćelije morala i dobrog ukusa, a može se izazvati i privremena amnezija i pitanja poput: šta sam to zaboga radio sinoć?
Glazba, osim što je samostalna umjetnost, vrlo često dolazi i kombinirana s drugim vidovima umjetnosti, i kao takva može biti predmetom pojačavanja utjecaja tih drugih vidova umjetnosti. Filmska glazba pojačava doživljaj filma, stvara atmosferu u filmu, odmah po glazbi znate koji film gledate, da li horor ili komediju, a da i ne znate naslov. Čak i u slikarstvu klasična glazba pojačava dojam slike, a neki moderni pisci danas čak koriste soundtrack uz knjige.
PREPORUKA DOBRE GLAZBE
Mada se u ovu rubriku komotno moglo staviti i Đorđa Balaševića, u svom malom istraživanju među omladinom obradovao sam se činjenici da je Balašević dobro poznat i dobro slušan. Istovremeno sam se nemalo i nemilo iznenadio slabom poznavanju glazbe Miladina Šobića kod mladih, ali i kod starijih.
Miladin Šobić je jedan od najvećih kantautora s prostora bivše Jugoslavije. Pretpostavlja se da je Šobić rođen 1956. u Nikšiću (točan datum rođenja se ne zna jer to nikada nije izneseno u javnosti – kolika razlika od današnjih zvijezda kojima mnogi znaju čak i imena kućnih ljubimaca!). Nakon srednje škole krenuo je na studij turizma u Dubrovniku, a vrhunac karijere dostigao je u Sarajevu. Bio je jako popularan među običnim ljudima jer se uvijek odazivao na pozive studenata i ljudi iz manjih gradova. Nakon sestrine smrti, povukao se. Od tada o njemu ne postoji nijedna provjerena informacija. Govorilo se da je nestao bez traga, da se zamonašio, čak da je mrtav, a neki su pričali da živi u djedovoj kući u selu nedaleko od Nikšića. Posljednji put su ga vidjeli na Žabljaku krajem devedesetih. Ipak, još od 2002. se šuška o njegovom povratku u svijet glazbe, na što ga nagovara stari prijatelj Ibrica Jusić. Nedavno su mediji pisali da Šobić trenutno u Beču dovršava snimanje novog albuma. Ako se doista vrati na glazbenu scenu, bit će to povratak jednog muzičkog velikana i dokaz da volja i ljubav prema glazbi mogu pobijediti sve životne surovosti. Krajem sedamdesetih i početkom osamdesetih, Miladin Šobić je sa samo dva albuma („Ožiljak“ i „Umjesto gluposti“), s posebnom bojom glasa i interpretacijom postao jedinstvena glazbena pojava na prostorima bivše Jugoslavije.
Miljenko Jergović je za njega rekao: „najveći i najzanimljiviji kantautor u ovoj povijesti bio je Miladin Šobić. (...) A onda je kao najveći sarajevski kantautor morao biti i posljednji. Onog dana kada je Miladin Šobić zauvijek otišao iz našeg grada, ugašena je iluzija da bi čovjek sam s gitarom imao gradu i svijetu nešto reći i da bi to nešto moglo biti važno.“
Neke Šobićeve pjesme:
-A vrijeme ide dalje
-Ašik Ajša
-Daj nam neba
-Desetka iz drugarstva
-Džemper za vinograd
-Đon
-Izvini što te volim
-Kad bi došla Marija
-Kako da ti kažem to
-Kišobran
-Mlada Jela
-Moj djed
-Ne pokušavaj mjenjat me
-Nevjernice
-Novembar
-Od druga do druga
-Opet krivi tip
-Pjesma protiv rata
-Pjesma za kraj
-Pokvaren telefon
-Prolazi život
-Protiv svakog zla
-Stare novine
-Sunce tebi sunce meni
-Svetionik
-To sam ja
-Zazvoni zvono
Bonus tip: Kao posebnu izdvajam pjesmu To sam ja, inače prvu Šobićevu pjesmu, pjesmu koja je u svoje vrijeme uživala status himne mladih i studenata.
{youtube}yWhWqer7I1k{/youtube}