Zašto, kako i šta čitati djeci?
Knjige za djecu možete kupiti na trafikama, u samoposlugama, supermarketima. Slikovnice su dostupnije, šarenije i skuplje nego ikad prije. Djeca čitaju, ali se promijenio način, medij i kvalitet onoga što se čita
Shutterstock
Govoriti da je čitanje izuzetno važno za djecu, razvoj njihove osobnosti, inteligencije, lingvističkih, socijalnih i drugih kompetencija, postalo je svojevrsno opšte mjesto. Činjenica da Bill Gates čita pedeset knjiga godišnje postala je medijska vijest – clickbait za roditelje motivirane da njihova djeca postanu novi Gates, Jobs, Zuckerberg ili neko sličan. Čitanje danas nije nepopularno, čitaju influenseri, modni blogeri, estradni radnici. Kada je u pitanju književnost za djecu, onda tema postaje još zanimljivija. Knjige za djecu možete kupiti na trafikama, u samoposlugama, supermarketima. Slikovnice su dostupnije, šarenije i skuplje nego ikad prije. Ipak, evidentan je pad čitateljske pismenosti i čitateljskih navika među djecom. Vrijeme je postalo brže, informacije potrošnije, a agresivna dominacija slike nad riječju učinila je praksu čitanja drugačijom. Djeca čitaju, ali se promijenio način, medij i kvalitet onoga što se čita.
Da postoji problem s čitateljskom pismenošću među djecom u Bosni i Hercegovini pokazala su i različita istraživanja koja su provođena posljednjih godina. Istraživanje PISA (Programme for International Student Assessment) iz 2018. godine, a čiji su rezultati objavljeni u 2019. godini, pokazalo je da 58% učenika u matematici, 54% u čitanju i 57% u prirodnim naukama ne dostiže funkcionalnu pismenost, što dovodi do poraznog zaključka da je preko 50% učenika iz Bosne i Hercegovine funkcionalno nepismeno. Djeca iz Bosne i Hercegovine postigla su znatno niže rezultate od prosjeka evropskih, ali i zemalja regije. Osim detekcije stanja i prikaza rezultata, u PISA izvještaju o stanju obrazovanja u Bosni i Hercegovini, ponuđene su i konkretne preporuke i strategije koje mogu pomoći poboljšanju stanja u obrazovanju. Jedna od preporuka koja se naglašava u navedenom izvještaju jeste i razvoj čitateljske pismenosti. Čitateljska pismenost, koja se definira kao „sposobnost razumijevanja, korištenja i vrednovanja tekstova te promišljanja i angažiranosti prilikom čitanja radi postizanja osobnih ciljeva, razvoja vlastita znanja i potencijala te aktivnog sudjelovanja u društvu”, u direktnoj je korelaciji s razvojem ostalih dviju pismenosti, posebno s onom u prirodnim naukama. Mnoge evropske zemlje su, prepoznavši značaj razvoja rane čitateljske pismenosti, kreirale programe i kampanje koje potiču praksu čitanja djeci. U susjednoj Hrvatskoj je 2021. godina proglašena godinom čitanja, a prethodno je kreirana nacionalna kampanja za podizanje svijesti o važnosti ranog čitanja. U Bosni i Hercegovini još uvijek ne postoji sistematski pristup ovoj problematici, bez obzira na loše rezultate testova, kao i na preporuke.
S obzirom na to da razvoj čitateljskih kompetencija, kritičkog mišljenja i predčitalačkih vještina kreće skoro od samog rođena djeteta, to znači da su roditelji u Bosni i Hercegovini uglavnom prepušteni vlastitim procjenama, znanjima i vještinama. U Bosni i Hercegovini je relativno mali broj djece uključen u vrtiće (u čijim programima su zastupljene aktivnosti vezane za pričanje i čitanje priča), a velikom broju djece iz socijalno ugroženih porodica ili porodica s nižim primanjima predškolsko obrazovanje je nedostupno. Javna percepcija vrtića u BiH još uvijek je definirana u kategorijama „nužnog zla“ za roditelje koji nemaju drugog izbora ili „čuvališta“ djece (i sama etimologija riječi „obdanište“ sugeriše značenje koje se veže za dnevno čuvanje djece).
Uz navedenu problematiku, roditelji koji žele čitati djeci knjige u Bosni i Hercegovini suočeni su i s problemom nekvalitetnih slikovnica na tržištu, manjka knjižara sa specijaliziranim odjeljcima za mlađe uzraste, neopremljenim bibliotekama i nepostojanjem književne kritike koja tematizira književnost za djecu. Uzevši u obzir specifičnost knjiga za djecu koja se odnosi na njihovu smještenost između jezičke i vizualne umjetnosti, zatim na tradicionalno naglašen didaktički aspekt slikovnica, te svojevrsnu cenzuru tema za djecu, svi oni koji se na bilo koji način bave temom književnosti za djecu, nalaze se na prilično neistraženom terenu. Dominacija slike nad riječju u suvremenoj kulturi i društvu odrazila se i na područje knjiga za djecu u vidu tržišne preplavljenosti slikovnicama koje su zapravo transkripti poznatih crtića. Diznifikacija klasične bajke i njeno prevođenje iz ozbiljne književnosti u trivijalni registar holivudskog glamura, djeci je ostavila jako malo mogućnosti da se upoznaju s dobrom književnošću. Tradicionalno insistiranje na didaktičkom značaju knjiga za djecu, korištenje knjiga za djecu da bi se prenijela određena moralna poruka, te ukalupljivanje dječijih tema i upotreba/konstrukcija kanona u vidu sistema školskih lektira, dodatnu su usložnili odgovor na pitanje: šta bi to činilo umjetničku vrijednost knjiga za djecu?
Praktični savjeti za odabir kvalitetnih slikovnica:
- - Slikovnice pripadaju istovremeno vizuelnoj i jezičkoj umjetnosti, pa u skladu s tim trebalo bi birati slikovnice koje zadovoljavaju neke osnovne estetske i literarne zahtjeve. Danas je tržište preplavljeno slikovnicama koje su zapravo reprodukcije crtića (tekstovi su transkripti, a ilustracije isječci iz animiranih filmova), a koje ne ispunjavaju ni osnovne kriterije dobre slikovnice. Nedostatak imena ilustratora ili teksta prvi je znak da se radi o nekvalitetnoj slikovnici. Osim toga, priča se na drugačiji način realizira u animiranom filmu nego u ilustrovanoj knjizi, te ovo prosto prevođenje priče iz jednog registra u drugi obično rezultira trivijalnim rezultatima.
- - Slikovnice bi trebalo birati prema uzrastu djeteta. Za prve knjige preporučuje se birati slikovnice kartonskih listova, s jednostavnim ilustracijama i jednostavnim narativnim tokom. Vrsta priča koje pričamo djeci trebala bi biti prilagođena individualnom razvoju djeteta, kao i razvojnoj fazi u kojoj se dijete nalazi.
- - Slikovnice koje biramo za djecu trebalo bi da karakteriše jasan, gramatički i pravopisno ispravan jezički sadržaj, smisleni dijalozi i tematika prilagođena djeci.
- - Posljednjih godina u svijetu postoji trend potpunog ili djelimičnog cenzurisanja klasičnih bajki. Međutim, bajke mogu biti značajne u edukativnom smislu, ali i kao terapeutski katalizatori za mnoge poteškoće s kojima se djeca susreću u prvim godinama života. Naše današnje poznavanje bajki filtrirano je interpretacijom Disney produkcije, koje bi trebalo izbjegavati (naročito u vidu slikovnica). Bajke na simboličkom nivou komuniciraju na nesvjesnim aspektom djetetovog bića, te odgovaraju na neke od ključnih egzistencijalnih dilema iz prvih godina ljudskog života.
- - Prilikom biranja slikovnica trebali bismo razmišljati i o žanrovskoj raznolikosti. Osim bajki, djeci možemo čitati i basne, priče savremenih autora/autorica, stripove za djecu, poeziju za djecu itd. Raznolikost na tematskom, sadržajnom i nivou književne forme, obogatit će dječiju percepciju svijeta i probuditi kreativnost. Naročito je za mlađu djecu značajno birati slikovnice koje potiču jezički razvoj (npr. priče u stihovima). Prilikom čitanja slikovnica s djetetom važan je način na koji ih čitamo, a od izuzetne je važnosti uključiti dijete u sam proces čitanja. Takozvano dijaloško čitanje, koje podrazumijeva postavljanje pitanja djetetu u toku čitanja, motiviranje djeteta da samo postavlja pitanja, prepričavanje pročitanog i sl., pomaže djeci da razvijaju kritički način razmišljanja, ali i da unapređuju jezičke kompetencije. Zadatak roditelja, kada je u pitanju čitanje, ne bi trebalo biti u podučavanju kroz čitanje priča (ovo bi trebalo prepustiti školama), nego prije u približavanju svijeta književnosti djeci, ali i razvoju opće kulture i čitateljske pismenosti.
Dodatak: Preporuka za 100 slikovnica/knjiga/priča za prvih 6 godina života
1. Ježeva kućica, Branko Ćopić
2. Kako živi Antuntun, Grigor Vitez
3. Ogledalce, Grigor Vitez
4. Vrlo gladna gusjenica, Eric Carle
5. Maca papučarica, Ela Peroci
6. Juha od bundeve, Helen Cooper
7. Kralj koji je zabranio mrak, Emily Haworth-Booth
8. Avanture Petra Zecimira (i druge priče Beatrix Potter), Beatrix Potter
9. Nova prijateljica, Benjamin Chaud, Charlotte Zolotow
10. Tri prijatelja u čamcu, Nicholas Oldland
11. Medo koji voli grliti, Nicholas Oldland
12. Dan kad sam se pretvorio u pticu, Ingrid Chabert Guridi
13. Nevidljiva djevojčica i druge priče iz Moomindola, Tove Jannson
14. Zima u Moomindolu, Tove Jannson
15. Opasno ljeto u Moomindolu, Tove Jannson
16. Mumini i velika poplava, Tove Jannson
17. Stripovi o Mumijevima (Mumijevi na rivijeri, Mumijevi i porodični život, Mumijevi na pustom ostrvu, Mumijevi i zimske ludorije) Tove Jannson
18. Miš lavljeg srca, Rachel Bright
19. Plavetni kit, Jenni Desmond
20. Dobro drvo, Shel Silverstein
21. Sve čudesno što bit ćeš ti, Emily Winfield Martin
22. Medo i klavir, David Lichtfield
23. Ljubav je u kosi, Mathew A. Cherry
24. Serijal slikovnica o Winnie vještici, Valerie Thomas i Korky Paul
25. Vuk koji miriše na jagode, Raffaella Bertagnolio i Melanie Grandgirard
26. Serijal stripova o Hildi (Hilda i Trol, Hilda i ponoćni div…), Luke Pearson
27. Đuro Hodalica, Ante Tomić
28. Čika Mačak, Dr. Seuss
29. Zelena šunka i jaja, Dr. Seuss
30. E, gdje te noge nose, Dr. Seuss
31. Lav i ptica, Marianne Dubuc
32. Priče iz šume, Nikoleta Novak/Aleksa Jovanović
33. Mali Princ, Antoine de Saint-Exupéry
34. Basne, Ezop
35. Anansi svijetu donosi priče, priča iz Afrike (priča)
36. Maša i Medvjed, ruska narodna priča (priča)
37. Orkestar priča priču – Labuđe jezero, (slikovnica)
38. Orkestar priča priču – Trnoružica, (slikovnica)
39. Čarobnjak iz Oza, Lyman Frank Baum
40. Vasilisa prekrasna, ruska bajka
41. Crvenkapica, Braća Grimm
42. Matovilka, Braća Grimm
43. Trnoružica, Braća Grimm
44. Ružno pače, Hans Christian Andersen
45. Mala sirena, Hans Christian Andersen
46. Tri praseta, priča
47. Kralj žabac, Braća Grimm
48. Bremenski muzikanti, Braća Grimm
49. Snjeguljica, Braća Grimm
50. Palčić, Braća Grimm
51. Zlatokosa, Braća Grimm
52. Hrabri krojač, Braća Grimm
53. Ivica i Marica, Braća Grimm
54. Glasnik smrti, Braća Grimm
55. Mačak u čizmama, Charles Perrault
56. Krcko Oraščić i kralj miševa, E. T. A. Hoffmann
57. Pepeljuga, Braća Grimm
58. Bajka o babi Jagi, bajka
59. Baba Jaga, An Leysen
60. Rumpelstiltskin, Braća Grimm
61. Vuk i sedam jarića, bajka
62. Carevo novo ruho, bajka, Hans Christian Andersen
63. Legende o kralju Arturu, priče
64. Modrobradi, Charles Perrault
65. Djevojčica sa šibicama, Hans Christian Andersen
66. U cara Trajana kozije uši, marodna priča
67. Zlatokosa i tri medvjeda, priča
68. Zlatna jabuka i devet paunica, narodna priča
69. Pinokio, Carlo Collodi
70. Pipi Duga Čarapa, Astrid Lindgren
71. Dućan kod svrake, Sunčana Škrinjarić
72. Kako muzej živi?, Ondrej Chribak, Rostislav Koryčanek, Martin Vanek
73. Diši kao medo, Kira Willey
74. Serijal slikovnica „Mali ljudi, VELIKI SNOVI“ (Stephen Hawking, Zaha Hadid, Frida Kahlo…), Maria Isabel Sanchez Vegara, Zafouko Yamamoto
75. Čudesno drveće, Claire McElfatrick
76. Dječak, krtica, lisica i konj, Charlie Mackesy
77. Emociometar inspektora Kroka, Susanna Isern
78. Knjige Julije Donaldson (Grubzon, Grubzonovo dijete, Mjesta ima na metli svima, Brojalica, Ružna petorka, Divovsko skakutalo…), Julia Donaldson
79. Alisa u zemlji čuda, Lewis Carroll
80. Serijal slikovnica o Vuku (Vuk koji je htio biti druge boje, Vuk koji je htio obići svijet, Vuk koji je tražio ljubav…), Orianme Lallemand, Eleonore Thiullier
81. Svakodnevna putovanja običnih stvari, Libby Deutsch
82. Tigar koji je svratio na čaj, Judith Kerr
83. Priče iz davnine, Ivana Brlić Mažuranić
84. Čudnovate zgode šegrta Hlapića, Ivana Brlić Mažuranić
85. Djed i repa, narodna priča
86. Dječak iz breskve, priča iz Japana
87. Olujni kit, Benji Davies
88. Magritteova jabuka, Klaas Verplancke
89. Orion i mrak, Emma Yarlett
90. Medin rođendan, Zehra Hubijar
91. Bambi, Felix Salten
92. Zebra koja je izgubila pruge, Jedda Robaard
93. Kornjača i more, Becky Davies, Jennie Poh
94. Serijal slikovnica o medvjedićima, Stan Berenstain, Jan Berenstain
95. Serijal slikovnica o Piku, Eric Hill
96. Mišini novi prijatelji, Tom Percival
97. Serijal slikovnica o Mrljeku i Prljeku, Jelena Pervan, Jelena Brezovec
98. Svjetlo na pamučnoj stijeni, David Litchfield
99. Lavica koja je izgubila riku, Jedda Robaard
100. Priče iz 1001 noći
Anela Hakalović, Prometej.ba