Trijaski vulkan Tethys, dragulj u središtu Rame (+VIDEO)
„Gusti, crni oblak dolazio je za nama, šireći se zemljom poput poplave. Tama se spustila, zgrade se ljuljaju. Doimalo se kao da cijeli svijet umire, i ja s njime, sve dok žućkasto Sunce napokon nije otkrilo krajolik zakopan duboko u pepeo, kao u snježne nanose“, riječi su iz pisma upućenog rimskom povjesničaru Tacitu, u kojem Plinije Mlađi opisuje što je vidio tog sudbonosnog dana, kada se aktivirao Vezuv (79. godine) i uništio između ostalih i gradić Pompeje.
Trijaski polifazni submarinski vulkan Tethys rodio se ranije, prije nas i ove strašne tragedije, krajem donjeg trijasa s kulminacijom u srednjem i završetkom početkom gornjeg trijasa (oko 245 – 228 mil. god.). Ostatke tog dragulja u središtu Rame glavninom možemo vidjeti između naselja G. i D. Višnjani u masivu sredogorja Krstaca.
Trijaski vulkan Tethys i današnji ostatci u masivu Krstaca (910 m n.v.)
Pogled s jugozapada Plemine stijene prema magmatskom tijelu Krstacu
Do vulkana Tethys – Krstac može se doći magistralnom cestom M16-2 i dalje lokalnom cestom koja vodi prema naselju Lug. Iako je općina Prozor – Rama površinom relativno manja, u njenoj litosferi (zemljinoj kori) zastupljene su sve vrste stijena prema postanku: magmatske, metamorfne i sedimentne. Najveći dio zahvaćaju karbonatne sedimentne stijene a jedan manji dio su metamorfne i magmatske stijene. Magmatske stijene koje su svojom glavninom vezane za submarinski proces nastanka trijaskog vulkana Tethysa, nalazimo u masivu Krstaca a izolirano i u puno manjem opsegu i drugdje na području općine. Vulkan Tethys je genetski povezan s jablaničkim gabrom u procesu nastanka i oblikovanja Tethys subdukcijske zone. Nestrpljivo smo čekali dan kad ćemo poći prema vulkanu. Početak je devetog mjeseca. Prije obilaska Tethysa moramo se popeti uz liticu, s pojavom gipsa, s koje se dobro i lijepo vidi Tethys. Idući prema D. Višnjanima opažamo petrološku različitost između prijeđenog i dijela puta kojim idemo dalje. Ostatci vulkana Tethyis pokazaše nam se u punini. Gledamo, uzimamo i fotografiramo kamenje i razgovaramo o tome što se ovdje dogodilo u trijasu… Nastavljamo put, zastajemo, a pogled nas vuče prema sutjesci rijeke Rame i Ramskoj tektonskoj potolini.
Gipsna litica
Fotografiramo s gipsne litice sjeveroistočne dijelove Tethysa
Prije polaska prema Tethysu bijasmo uz „korito“ rijeke Rame (360m n.v.), u „društvu“ sa sedrotvorcima i učincima njihova rada
Nezaboravan pogled na sutjesku rijeke Rame, Ramsku tektonsku potolinu s Radušom i Ramskim jezerom
Bezimeni potočić žubori i obli magmatsko kamenje noseći ga koritom. Voda hladna, čista i dobro je došla da utaži našu žeđ. Neprocjenjivo blago, voda iz magmatskog tijela bez mogućnosti većeg onečišćenja u užem području…
Odmor na D. Višnjanima (690m n.v.), u središtu vulkana Tethys
Ostatci trijaskog vulkana Tethys - Krstac
Kvarckeratofiri i keratofiri dijelom izgrađuju sredogorje Krstac – kisele i neutralne efuzivne magmatske stijene
Raspadnute kvarckeratofirske magmatske stijene s proslojcima tufa
Andezit (Porfirit) – efuzivna neutralna magmatska stijena
Andezit (Porfirit)
Fotografirani prizori pratili su nas prema G. Višnjanima
Oksidirani efuziv bazalt (bazična magmatska stijena) na G. Višnjanima, na nadmorskoj visini od 1050m
Rasjed, Pasja (1689m n.v.) - Plemina stijena, viđen iz G. Višnjana
Pogled s „vulkanske kupe“ na dio ramske tektonske potoline, ramsko miocensko jezero i okomitu Klečku stijenu (1154m n.v.)
Korito i tok rijeke rijeke Crime koja svojom erozivnom snagom troši magmatsku podlogu, omogućujući pronalazak taložnog opala i listića zlata
Na putu prema Šerovini i Skrobučanima…
fotografiramo žičnu magmatsku bazičnu stijenu dijabaz
Dragulji, kakve možemo pronaći u širem prostoru Tethysa - pegmatiti: rijetkost, trajnost i ljepota
VIDEO: Trijaski vulkan Tethys
■
Trijaski vulkan Tethys i današnji ostatci u masivu Krstaca (910 m n.v.)