Nakon najvećeg štrajka medicinskih sestara u historiji New York Cityja, Marilyn Shuler i jedanaest njenih kolega vratili su se u februaru na svoja radna mjesta u lanac bolnica Montefiore u Bronxu, samo da bi otkrili da se njihovo radno okruženje drastično promijenilo.

U to vrijeme, Shuler je radila u “pregledu iskorištenosti”, odjelu koji utvrđuje potrebu za medicinskom njegom i da li je ta njega pokrivena zdravstvenim osiguranjem. Iskusna medicinska sestra, koja je radila u Montefioreu skoro četrdeset godina, primorana je početi koristiti Datavant, digitalni alat koji se koristi za skraćivanje procesa kojim bolnica šalje informacije o pacijentima i njezi osiguravajućim društvima. Web stranica Datavanta sebe naziva AI platformom.

Shuler je rekla da su ona i druge medicinske sestre mislile da će alat samo pomoći u obradi zaostalih slučajeva nastalih štrajkom medicinskih sestara. Ali kada se broj slučajeva vratio u normalu, dvanaest medicinskih sestara koje su radile u pregledu iskorištenosti su dobile instrukcije da nastave koristiti Datavant.

Početkom jula, nakon nekoliko mjeseci korištenja alata, Shuler je otpuštena s pozicije koju je obavljala šest godina. Sve njene kolege su također otpuštene. Osjećali su da ih je zamijenila umjetna inteligencija.

Shulerin slučaj i slučaj njenih kolega, rekla je, daleko je od neobične situacije. Bolnice će nastaviti automatizirati i eliminisati poslove medicinskih sestara i drugih radnika umjetnom inteligencijom, dodala je Shuler.

Automatizacija poslova drži medicinske sestre budnima noću. Ovaj problem su iznijele medicinske sestre koje predstavlja Udruženje medicinskih sestara države New York (NYSNA) ranije ove godine, kada je njih 15.000 prekinulo posao u štrajku tražeći nove ugovore.

„Umjetna inteligencija nikada ne bi trebala zamijeniti stvarnu ljudsku brigu medicinske sestre“, rekla je predsjednica NYSNA-e Nancy Hagans u saopštenju za javnost izdatom nakon što je dvanaest medicinskih sestara u Montefioreu izgubilo posao.

Predstavnici Montefiorea negiraju da su zamijenili radnike Datavantom.

„Kao što je često slučaj, tvrdnje NYSNA-e su netačne i obmanjujuće“, rekao je Joe Solmonese, viši potpredsjednik Montefiorea za odnose s vladom i strateške komunikacije, u e-poruci. „Istina je da uvijek ulažemo u nove tehnologije kako bismo osigurali najbolju njegu i rezultate za naše pacijente i nastavit ćemo to činiti za dobrobit ljudi kojima služimo.“

Glasnogovornik bolnice rekao je da su Datavantovi alati neklinički programi koji pomažu u olakšavanju papirologije, ali nije se osvrnuo na to da li program koristi vještačku inteligenciju.

Shuler je rekla da bolnica otpuštenim medicinskim sestrama nije dala ispravnu obavijest o otkazu. Predstavnik sindikata rekao je medicinskim sestrama 6. maja, na Nacionalni dan medicinskih sestara, da bolnica planira ukinuti dvanaest pozicija za pregled iskorištenosti.

„Jednostavno, ne možemo vjerovati da mašina može zamijeniti sve decenije... kliničkog prosuđivanja i znanja koje imamo“, rekla je Shuler za Prism.

Automatizacija poslova preko vještačke inteligencije sigurno će uticati i na medicinske sestre u drugim dijelovima zemlje. Joe-Ann Fergus, izvršna direktorica Udruženja medicinskih sestara Massachusettsa, rekla je da se njen sindikat, koji je uključen u žestoku bitku za bolje ugovore s najvećom bolničkom mrežom u državi, protivi se stvaranju budućnosti u kojoj bolnice imaju za prioritet vještačku inteligenciju ispred naobrazbe radne snage. Budućnost u kojoj bolnice dekvalifikuju svoje radnike, rekla je, mogla bi biti katastrofalna i za pacijente i za bolnice.

„To već vidimo na mjestima gdje je vještačka inteligencija uvedena u trijaži“, rekla je Fergus. „Što su mlađi i noviji radnici u klinikama, to su više izloženi umjetnoj inteligenciji, a što su ranije izloženi umjetnoj inteligenciji, to je veći rizik od gubitka vještina.“

Fergus je rekao da zdravstveni radnici trebaju imati prethodno obrazovanje, ali da bi to trebali dopuniti i stvarnim iskustvom na terenu te metodom učenja iz pogrešaka. Čitanje rendgenskih snimaka, kazala je Fergus, primjer je prakse koja je poboljšana alatima umjetne inteligencije. Ali radnici bi i dalje trebali biti u stanju znati šta gledaju.

„I doktori će izgubiti vještinu da čitaju rendgen bez digitalnog alata, a kada se neizbježno dogodi da sistem padne, onda niko neće znati kako čitati slike“, rekao je Fergus.

Korištenje sistema umjetne inteligencije koji ne uzima u obzir historijske nejednakosti u zdravstvenoj industriji, rekla je Fergus, također je duboka zabrinutost. Fergus se brine da bi bolnice mogle pokušati uštedjeti novac na proizvodima umjetne inteligencije s kojima sklapaju ugovore i završiti s uslugom koja nije prilagođena pružanju usluga raznolikoj populaciji.

„Ako postoje bilo kakvi problemi rasizma ili sistem nije pravilno programiran za populaciju za koju je zadužen, onda to dodatno programiranje vještačke inteligencije može povećati već postojeće razlike i zapravo rezultirati povredama“, rekla je Fergus.

Uprkos tome što bolnice uvode AI sisteme kao dodatak trenutačnim radnim procesima, Fergus tvrdi da je samo pitanje vremena kada će bolnice pokušati automatizirati poslove. Rekla je da će većina bolnica ovo vjerovatno vidjeti kao kratkoročnu uštedu.

Ali ako ne stvore više osoblja za održavanje i kontinuiranu obuku proizvoda, „onda sistemi postaju zastarjeli i štetni po pacijente“, rekla je Fergus.


Autor: Eddie Velazquez, prismreports.org

Prijevod: Kenan Muminagić, Prometej.ba