Predstavnički dom SAD-a odlučio: Optužbe za opoziv Donalda Trumpa se prihvataju
Budući da bi za Trumpovu smjenu moralo glasati najmanje dvije trećine senatora, gotovo je izvjesno da će Trump i nakon suđenja u Senatu ostati predsjednik
Dana 19. 12. 2019. godine, između 2 i 3 sata po bh. vremenu, Predstavnički dom Sjedinjenih Američkih Država donio je historijsku odluku. Nakon provedenog postupka istrage, i glasanjem po dvije tačke optužbe za opoziv aktuelnog predsjednika Donalda Trumpa – zloupotreba ovlasti i ometanje rada Kongresa – članovi Predstavničkog doma po partijskim su linijama glasali za usvajanje rezolucije HR 755, čije usvajanje znači prihvatanje obje tačke optužbi za opoziv protiv predsjednika. Svega nekoliko sati ranije, diljem države održavali su se protesti podrške opozivu tokom trajanja šestosatne debate koja je prethodila glasanju.
Donald Trump je treći američki predsjednik u historiji SAD-a protiv kojeg je izglasano prihvatanje optužbi za opoziv. Prva dva bila su Andrew Johnson i Bill Clinton; iako se postupak istrage provodio i protiv Richarda Nixona, ali je on dao ostavku prije nego je Predstavnički dom i formalno usvojio članove optužbe za opoziv.
Ipak, usvajanje optužbi samo po sebi nije istovjetno smjeni. U procesu opoziva (eng. impeachment), Predstavnički dom glasa o prihvatanju optužbe za opoziv, koja je analogna optužnici u pravosudnom sistemu. Dok su, dakle, istraga i optužba u ingerencijama Doma, „suđenje“, odnosno konačna odluka o opozivu počiva na Senatu.
Iako procedurom opoziva po pravilima upravlja predsjednik Vrhovnog suda SAD-a, senatori su ti koji određuju pravila procesa i provode ga. Trenutno stanje stvari u Senatu, međutim, nije indikativno da bi Trump uistinu mogao biti opozvan. Senator Mitch McConnel, lider većine u Senatu koja je trenutno republikanska, već nekoliko puta je istaknuo da smatra cjelokupnu proceduru opoziva pokrenutu u odnosu na Donalda Trumpa prevashodno politikantskom i nikako pitanjem pravosudnih principa. Ono što je zabrinjavajuće u smislu ustavnih odredbi jeste njegovo inzistiranje da se ne namjerava držati principa nepristrasnosti; Ustav SAD-a, međutim, jasno ističe obavezu Senata da u tom procesu provode „nepristrasnu pravdu“, štoviše ugrađuju tu obavezu u zakletvu koju Senatori polažu prije odlučivanja o opozivu.
Dvopartijski sistem SAD-a u ovom procesu jasno je izražen, što je ilustriralo i glasanje u Predstavničkom domu, gdje su uz izuzetak nekoliko članova Doma, Republikanci listom glasali protiv, a Demokrate za optužbu za opoziv. Za očekivati je da slična partijska lojalnost upravlja i procedurom u Senatu. Budući da bi za Trumpovu smjenu moralo glasati najmanje dvije trećine senatora, gotovo je izvjesno da će Trump i nakon suđenja u Senatu ostati predsjednik, kao što je i nakon suđenja Clintonu isti oslobođen optužbi jer nije postignuta potrebna većina. Suštinski se, ipak, radi o dva vrlo različita procesa, ili tačnije, osnov optužbi za opoziv fundamentalno je drukčiji. U Clintonovom slučaju, centralno pitanje bili su postupci u vezi sa optužbama za seksualno uznemiravanje i odnose tadašnjeg predsjednika sa Monicom Lewinsky. U Trumpovom slučaju, optužbe značajno prevazilaze težinu internog postupanja i usko su vezane za ustavne obaveze i sporne vanjskopolitičke aktivnosti povezane sa mogućim uticajima na američke predsjedničke izbore koji će se održati sljedeće godine. S obzirom to da predmetni izbori imaju veliki značaj za daljnju politiku SAD-a, te da je i dio republikanskih senatora nedvosmisleno kritizirao rad i aktivnosti Donalda Trumpa, za očekivati je da će suđenje pred Senatom imati, ako ne ishod poput opoziva, barem priliku da se kroz taj proces na strani Senata preuzme odgovornost za konačnu odluku o prihvatljivosti postupaka temeljem kojeg su optužbe sačinjene.
Demokratama u Predstavničkom domu se naročito ne žuri. Predsjedavajuća Predstavničkog doma Nancy Pelosi istakla je da članove optužbe za opoziv neće podnositi Senatu do utvrđivanja jasnih proceduralnih pravila suđenja, a koja se očekuju da budu okvirno usaglašena između lidera većine i lidera manjine u Senatu. Stoga će suđenje Trumpu sačekati još neko vrijeme i vjerovatno biti predmetom sjednice Senata u 2020. godini, moguće već u januaru. Do tada, kao nepobitna, ostala je još samo činjenica da se predsjednik Trump priključio neslavnom društvu, te da će neovisno o individualnim stajalištima birača i spoljnih posmatrača stanja u SAD-u, o njemu historija ostati zapisana u Rezoluciji Predstavničkog doma 755, i u tri riječi koje su pokrivale medijske naslovnice nakon glasanja: „Trump is impeached“.
Autorica: Anela Hakalović, Prometej.ba