U prostoru Centra Jadro u Skoplju održano je
proglašenje petog izdanja regionalnog književnog izbora „Štefica Cvek”, koje je
i ove godine okupilo bogat i raznovrstan presjek suvremene regionalne književne
produkcije. U konkurenciji se našlo više od osamdeset naslova objavljenih tokom
2025. godine na makedonskom ili BHS jezicima. Prvi žiri, u sastavu Anja
Tomljenović, Hana Vranac, Emilija Ljutić, Katica Maksan, Dafina Veselinoska i
Aleksandra Petrović, izdvojio je trideset naslova za uži izbor, da bi drugi
žiri – Frosina Kruškarovska, Borisav Matić i Ivana Golijanin – među
njima odabrao sedam knjiga koje će ove godine dobiti „Šteficu”. Pri razmatranju
pristiglih naslova, žiri je posebnu pažnju posvetio načinu na koji pojedina
djela povezuju književnu vrijednost sa savremenim društvenim pitanjima. Pritom
je angažman posmatran kroz način na koji djela čine aktuelnima teme kojima se
bave: kroz jezik, strukturu, perspektivu i pripovjedne postupke. U užem izboru
tako su se našle knjige različitih žanrova i poetika koje se, svaka iz
vlastitog ugla, bave pripadanjem i različitim mehanizmima isključenosti,
nasiljem i ratom, ekologijom, zavisnošću i patrijarhatom. To su:
1. Pamuk
Nike Gavrovske i Goka Gavrovskog (Izdavačka kuća Gavroš)
2. Trinaesti Lidije Dimkovske (Izdavački centar TRI)
3. Na slovo F Lejle Kalamujić (Multimedijalni
institut) 4. Heroin, kruh i rudnici sumpora Nikole
Strašeka (Naklada OceanMore) 5. Bitke koje nisu naše Fedora Marjanovića
(Plavi mak) 6. Kaliban Anđele Bulajić (Raštan izdavaštvo) 7. U kući i u vrtu bilo je mnogo cvijeća
Gabrijele Rukelj Kraškovič (Naklada OceanMore)
Izdvojene knjige razlikuju se po temama i žanrovima, ali ih povezuje
sposobnost da pitanja od neposrednog društvenog značaja prevedu u uvjerljivo
književno iskustvo. Žiri je posebno vrednovao djela u kojima je angažman
vidljiv u perspektivi iz koje je priča ispričana, u jeziku, kompoziciji, izboru
pripovjednih postupaka i odnosu prema likovima i njihovim iskustvima. Na osnovu
tih kriterija, navedene knjige izdvojene su kao ostvarenja koja svojim
književnim kvalitetom i načinom na koji promišljaju savremeni svijet daju
značajan doprinos ovogodišnjem izboru za nagradu „Štefica Cvek“. U nastavku pročitajte pojedinačna obrazloženja
članica i člana drugog žirija:
Pamuk Nike Gavrovske i Goka Gavrovskog
(Izdavačka kuća Gavroš) izdvaja se izuzetnim spojem književnog i vizuelnog
izraza. Priča o rodi i njenom kretanju kroz promijenjenu i zagađenu okolinu
istovremeno govori o odrastanju, gubitku staništa i posljedicama čovjekovog
odnosa prema prirodi, a taj interdisciplinarni pristup je posebno hvale
vrijedan jer zanimljivu priču nadopunjuje složenom vizuelnom realizacijom.
Sličnu temu pripadanja, ali iz sasvim druge perspektive, razvija Lidija
Dimkovska u
Trinaestom (Izjavački centar TRI). U zgradi u kojoj dvanaest
mjeseci žive kao svojevrsna zajednica pojavljuje se onaj koji remeti postojeći
poredak, dječak Of koji bježi od rata i tjera njene stanovnike da ponovo
razmisle o granicama između „nas“ i „drugih“. Tema različitosti i prihvatanja
drugoga ostvarena je kroz bajkovitu strukturu i jezičku inventivnost, čime
knjiga uspijeva spojiti pristupačnost i ozbiljnost teme kojom se bavi.
Na
slovo F (Multimedijalni institut) Lejle Kalamujić donosi priču o
posljedicama nasilja, traume i stigmatizacije mentalnih bolesti, smještenu u
prostor psihijatrijske ustanove u Sarajevu. Fragmentarna kompozicija odgovara
složenosti iskustava likova i omogućava da se posljedice traume prikažu iz više
perspektiva, bez svođenja problema na jednostavnu društvenu poruku.
Heroin,
kruh i rudnici sumpora (Naklada OceanMore) Nikole Strašeka donosi lično
iskustvo zavisnosti, liječenja i pokušaja povratka u zajednicu. Međutim, knjiga
ne ostaje na nivou autobiografskog svjedočenja već pitanje individualnog
iskustva proširuje na problem društvene marginalizacije i odnosa prema ljudima
koji se nalaze na njegovim rubovima, i upravo u tom spoju ličnog svjedočenja i
šire društvene slike knjiga se ostvaruje kao cjelovito umjetničko djelo. U
zbirci
Bitke koje nisu naše (Plavi mak) Fedora Marjanovića stvarnost
ulazi u poeziju kroz slike tijela, predmeta, rada i nasilja. Od pojedinačnih,
svakodnevnih predmeta i iskustava pjesme se šire prema širim društvenim
strukturama, pri čemu angažman proizlazi iz same poetike zbirke, u načinu na
koji se privatno iskustvo sudara sa različitim društvenim mehanizmima
uključivanja i isključivanja.
Kaliban Anđele Bulajić (Raštan izdavaštvo)
smješten je na Adu Bojanu, gdje se lične priče sezonskih radnika povezuju s
pitanjem ugrožavanja prirodnog stanšta i pritiskom ekonomskih interesa. Planovi
eksploatacije i izgradnje postaju pokretač šireg sukoba, dok fantastični i
simbolički elementi omogućavaju da ekološka problematika bude sastavni dio
književne strukture djela. U romanu
U kući i u vrtu bilo je mnogo
cvijeća (Naklada OceanMore) Gabrijele Rukelj Kraškovič ono što na početku
izgleda kao povratak u porodični prostor postupno prerasta u istraživanje
čitavog jednog sistema vrijednosti. Kuća, predmeti, brak, majčinstvo,
nasljedstvo, i stalno prisutno pitanje šta će „ljudi reći“ postaju tragovi kroz
koje se otkriva svakodnevno djelovanje patrijarhata. Roman pokazuje kako se
velika društvena pravila najupornije održavaju upravo kroz male, naizgled
beznačajne navike.
Žiri za nagradu Štefica Cvek