U prostoru Centra Jadro u Skoplju održano je proglašenje petog izdanja regionalnog književnog izbora „Štefica Cvek”, koje je i ove godine okupilo bogat i raznovrstan presjek suvremene regionalne književne produkcije. U konkurenciji se našlo više od osamdeset naslova objavljenih tokom 2025. godine na makedonskom ili BHS jezicima. Prvi žiri, u sastavu Anja Tomljenović, Hana Vranac, Emilija Ljutić, Katica Maksan, Dafina Veselinoska i Aleksandra Petrović, izdvojio je trideset naslova za uži izbor, da bi drugi žiri – Frosina Kruškarovska, Borisav Matić i Ivana Golijanin – među njima odabrao sedam knjiga koje će ove godine dobiti „Šteficu”. Pri razmatranju pristiglih naslova, žiri je posebnu pažnju posvetio načinu na koji pojedina djela povezuju književnu vrijednost sa savremenim društvenim pitanjima. Pritom je angažman posmatran kroz način na koji djela čine aktuelnima teme kojima se bave: kroz jezik, strukturu, perspektivu i pripovjedne postupke. U užem izboru tako su se našle knjige različitih žanrova i poetika koje se, svaka iz vlastitog ugla, bave pripadanjem i različitim mehanizmima isključenosti, nasiljem i ratom, ekologijom, zavisnošću i patrijarhatom. To su:

1. Pamuk Nike Gavrovske i Goka Gavrovskog (Izdavačka kuća Gavroš)

2. Trinaesti Lidije Dimkovske (Izdavački centar TRI)

  • 3. Na slovo F Lejle Kalamujić (Multimedijalni institut)
  • 4. Heroin, kruh i rudnici sumpora Nikole Strašeka (Naklada OceanMore)
  • 5. Bitke koje nisu naše Fedora Marjanovića (Plavi mak)
  • 6. Kaliban Anđele Bulajić (Raštan izdavaštvo)
  • 7. U kući i u vrtu bilo je mnogo cvijeća Gabrijele Rukelj Kraškovič (Naklada OceanMore)
  • Izdvojene knjige razlikuju se po temama i žanrovima, ali ih povezuje sposobnost da pitanja od neposrednog društvenog značaja prevedu u uvjerljivo književno iskustvo. Žiri je posebno vrednovao djela u kojima je angažman vidljiv u perspektivi iz koje je priča ispričana, u jeziku, kompoziciji, izboru pripovjednih postupaka i odnosu prema likovima i njihovim iskustvima. Na osnovu tih kriterija, navedene knjige izdvojene su kao ostvarenja koja svojim književnim kvalitetom i načinom na koji promišljaju savremeni svijet daju značajan doprinos ovogodišnjem izboru za nagradu „Štefica Cvek“.
  • U nastavku pročitajte pojedinačna obrazloženja članica i člana drugog žirija: Pamuk Nike Gavrovske i Goka Gavrovskog (Izdavačka kuća Gavroš) izdvaja se izuzetnim spojem književnog i vizuelnog izraza. Priča o rodi i njenom kretanju kroz promijenjenu i zagađenu okolinu istovremeno govori o odrastanju, gubitku staništa i posljedicama čovjekovog odnosa prema prirodi, a taj interdisciplinarni pristup je posebno hvale vrijedan jer zanimljivu priču nadopunjuje složenom vizuelnom realizacijom. Sličnu temu pripadanja, ali iz sasvim druge perspektive, razvija Lidija Dimkovska u Trinaestom (Izjavački centar TRI). U zgradi u kojoj dvanaest mjeseci žive kao svojevrsna zajednica pojavljuje se onaj koji remeti postojeći poredak, dječak Of koji bježi od rata i tjera njene stanovnike da ponovo razmisle o granicama između „nas“ i „drugih“. Tema različitosti i prihvatanja drugoga ostvarena je kroz bajkovitu strukturu i jezičku inventivnost, čime knjiga uspijeva spojiti pristupačnost i ozbiljnost teme kojom se bavi. Na slovo F (Multimedijalni institut) Lejle Kalamujić donosi priču o posljedicama nasilja, traume i stigmatizacije mentalnih bolesti, smještenu u prostor psihijatrijske ustanove u Sarajevu. Fragmentarna kompozicija odgovara složenosti iskustava likova i omogućava da se posljedice traume prikažu iz više perspektiva, bez svođenja problema na jednostavnu društvenu poruku. Heroin, kruh i rudnici sumpora (Naklada OceanMore) Nikole Strašeka donosi lično iskustvo zavisnosti, liječenja i pokušaja povratka u zajednicu. Međutim, knjiga ne ostaje na nivou autobiografskog svjedočenja već pitanje individualnog iskustva proširuje na problem društvene marginalizacije i odnosa prema ljudima koji se nalaze na njegovim rubovima, i upravo u tom spoju ličnog svjedočenja i šire društvene slike knjiga se ostvaruje kao cjelovito umjetničko djelo. U zbirci Bitke koje nisu naše (Plavi mak) Fedora Marjanovića stvarnost ulazi u poeziju kroz slike tijela, predmeta, rada i nasilja. Od pojedinačnih, svakodnevnih predmeta i iskustava pjesme se šire prema širim društvenim strukturama, pri čemu angažman proizlazi iz same poetike zbirke, u načinu na koji se privatno iskustvo sudara sa različitim društvenim mehanizmima uključivanja i isključivanja. Kaliban Anđele Bulajić (Raštan izdavaštvo) smješten je na Adu Bojanu, gdje se lične priče sezonskih radnika povezuju s pitanjem ugrožavanja prirodnog stanšta i pritiskom ekonomskih interesa. Planovi eksploatacije i izgradnje postaju pokretač šireg sukoba, dok fantastični i simbolički elementi omogućavaju da ekološka problematika bude sastavni dio književne strukture djela. U romanu U kući i u vrtu bilo je mnogo cvijeća (Naklada OceanMore) Gabrijele Rukelj Kraškovič ono što na početku izgleda kao povratak u porodični prostor postupno prerasta u istraživanje čitavog jednog sistema vrijednosti. Kuća, predmeti, brak, majčinstvo, nasljedstvo, i stalno prisutno pitanje šta će „ljudi reći“ postaju tragovi kroz koje se otkriva svakodnevno djelovanje patrijarhata. Roman pokazuje kako se velika društvena pravila najupornije održavaju upravo kroz male, naizgled beznačajne navike.

    Žiri za nagradu Štefica Cvek