PROMJENE RELIGIJSKOG ZEMLJOVIDA PROZORSKO-RAMSKE OPĆINE TIJEKOM POVIJESTI (II)
U drugom dijelu rada dr. Ivana Markešića, u kojem se nastavlja analiza promjena religijskog zemljovida prozorske/ramske općine tijekom povijesti, (prethodno: prvi dio), analizira se nacionalna slika u razdoblju druge Jugoslavije, od popisa 1948. godine do posljednjega iz 1991., te jednokonfesionalna naselja na prostoru Prozora-Rame od prvoga do posljednjega popisa u BiH.
____________________
NOVO JUGOSLAVENSKO RAZDOBLJE: NACIONALNA UMJESTO KONFESIONALNE SLIKE
Dolazak jugoslavenskih komunista na vlast nakon završetka II. svjetskog rata, uspostavljanje jugoslavenske federacije republika te zauzimanje posebnog negativnog stava prema religiji i vjerskim zajednicama, imat će i značajnih negativnh posljedica na rezultate popisa koji se budu vršili u drugoj polovici XX. stoljeća. U mnogima od njih neće biti popisani vjernici, svejedno kojoj konfesiji pripadali. U tom smislu u ovom se pogalvlju donose podatci o nacionalnoj pripadnosti stanovnika kako Bosne i Hercegovine tako i kotara, odnosno sreza te na kraju općine Prozor. No, kako se najveći dio onih koji su se nacionalano izjašnjavali kao Hrvati, Muslimani ili Srbi, bili ujedno katolici, muslimani i pravoslavci, navedene «nacionalne podatke» iz popisa nakon II. svjetskog rata može se prihvatiti istodobno u najvećoj mjeri kao konfesionalne.
Značajka ovih popisa sve do 1971. godine je u tome što se muslimani nisu mogli izjasniti u nacionalnom smislu, zbog čega će ih veliki dio izjasniti se kao nacionalno neopredijeljeni, a mnogi su se izjasnili kao Srbi ili kao Hrvati. Priznavanjem muslimanima prava da se mnogu izjasniti u nacionalnom smislu kao Muslimani (s velikim slovom M) pokazat će trend opadanja broja Srba na području prozorske općine, a što se može jako dobro pratiti temeljem dolje navedenih popisa.
1) Prema Popisu stanovništva iz 1948. godine1 na području Bosne i Hercegovine živjelo je ukupno 2.565.277 stanovnika, od čega je bilo 1.136.116 (44,3%) Srba, 614.123 (24,0%) Hrvata, 885.689 muslimana, od čega je bilo 788.403 (30,7%) neopredijeljenih muslimana, 71.991 muslimana koji su se opredijelili kao Srbi, i 25.295 koji su se opredijelili kao Hrvati. U ovom popisu Židovi su popisani u rubrici «Ostale i nepoznate narodnosti».
Na području sedam mjesnih – gradskih odbora (Doljani, Gmići, Gračanica, Prozor, Rumboci, Šćit, Uzdol) koji su pripadali Srezu Prozor te je godine živjelo ukupno 14.745 stanovnika, od čega 100 Srba, 10.261 Hrvata te 4.357 neopredijeljenih muslimana.
2) U Bosni i Hercegovini je prema Popisu stanovništva iz 1953. godine živjelo 2.847.459 stanovnika, od čega 1.264.372 (44.40 %) Srba, 654.229 (22.97 %) Hrvata, 891.800 (31.32 %) Jugoslavena, od čega najveći broj muslimana te 39.398 (1.34 %) ostalih.
Na području Sreza Prozor živjelo je prema popisu iz 1953. godine ukupno 18.392 stanovnika, od čega 480 Srba, 12.385 Hrvata te 5.479 nepredijeljnih muslimana. Upravo zbog nemogućnosti nacionalnog opredjeljenja bosanskohercegovačkih, a time i prozorskih muslimana, na poslijeratnim popisima stanovništva, nije moguće dati ni točan odnos stanovnika različitih nacionalnosti.
3) Prema Popisu stanovništva iz 1961. godine2 na području Bosne i Hercegovine živjelo je 3.277.948 stanovnika, od čega 1.406.057 (42,89%) Srba, 842.248 (25,69%) Muslimana, 711.665 (21,71%) Hrvata te 275.883 (8,42%) Jugoslavena (neopredijeljenih).
Na području općine Prozor, koji tada već pripada okrugu Mostar, prema tom popisu iz 1961. živjelo je ukupno 17.276 stanovnika, od čega 271 Srba, 5.135 Muslimana, 11.588 Hrvata, te 249 Jugoslavena (neopredijeljenih).
4) Prema Popisu iz 1971. godine3 u Bosni i Hercegovini je živjelo 3.746.111 stanovnika, od čega 1.482.430 (39,57%) Muslimana, 1.393.148 (37,19%) Srba, 772.491 (20,62%) Hrvata te 43.796 (1,17%) Jugoslavena.
Na podruju mjesnih zajednica Gračac, Prozor, Šćit i Uzdol koje čine općinu Prozor 1971. godine živjelo je ukupno 17.963 stanovnika, od čega 11.792 Hrvata, 5.988 Muslimana te 94 Srba.
5) U Bosni i Hercegovini je prema Popisu iz 1981. godine4 živjelo 4.124.256 stanovnika, od čega 1.630.033 (39,52%) Muslimana, 1.320.738 (32,02%) Srba, 758.140 (18,38%) Hrvata te 326.316 (7,91%) Jugoslavena.
Na području općine Prozoru živjelo je prema popisu iz 1981. godine 19.108 stanovnika, od čega 12.088 Hrvata, 6.698 Muslimana, 49 Srba te 197 Jugoslavena.
6) Od ukupno 4 377 033 stanovnika BiH koliko ih je popisano Popisom iz 1991. godine, njih se 1.902.956 (ili 43,5%) izjasnilo se kao Muslimani, zatim 1.366.104 (ili 31,2%) kao Srbi te 760.852 (ili 17,4%) kao Hrvati, dok se kao Jugoslaveni izjasnilo 242.682 (ili 5,5%) stanovnika. Prema istom popisu iz 1991. godine u BiH je bilo 772.392 (ili 17,65%) rimokatolika (većinom Hrvati), 1.317.379 (ili 30,10%) pravoslavaca (većinom Srbi) te 1.872.422 (ili 42,78%) pripadnika islamske vjeroispovijesti (većinom Bošnjaci), dok su ateisti činili 5,7%. Pripadnika ostalih vjeroispovijesti bilo je tek 3,7%. Prema HEBiH, udio rimokatolika u Bosni i Hercegovini od druge polovice XIX. do početka XXI. st. kreće se između 17,7% i 24%, s tendencijom laganog smanjenja od druge polovice XX. stoljeća.5
Nacionalna pripadnost:
Religijska pripadnost:
Kad je riječ o općini Prozor tada se nacionalni sastav može vidjeti iz priložene tabele.
JEDNOKONEFESIONALNA NASELJA NA PODRUČJU PROZORSKO-RAMSKE OPĆINE
U ovom poglavlju predstavit ću temeljem rezultata službenih popisa stanovništva u Bosni i Hercegovini jednokonfesionalna katolička i muslimanska naselja kako bismo vidjeli da se ona nisu mijenjala cijelo stoljeće.
A) Jednokonfesionalna muslimanska naselja
Prema navedenoj tabeli vidljivo je da u jednonacionalna muslimanska naselja prema Popisu iz 1885. spadaju sljedeća naselja:
Prema navedenoj tabeli vidljivo je da u jednonacionalna muslimanska naselja prema Popisu iz 1895. spadaju sljedeća sela:
Prema navedenoj tabeli vidljivo je da u jednonacionalna muslimanska naselja prema Popisu iz 1910. spadaju sljedeća sela:
Prema Popisu stanovništva iz 1991. godine na području današnje prozorsko-ramske općine sljedeća su naselja bilo jednonacionalna (jednokonfesionalna) muslimanska naselja:
B) Jednokonfesionalna katolička naselja
Prema navedenoj tabeli vidljivo je da u jednonacionalna katolička naselja prema Popisu iz 1885. spadaju sljedeća sela:
Prema navedenoj tabeli vidljivo je da u jednonacionalna katolička naselja prema Popisu iz 1895. spadaju sljedeća sela:
Prema navedenoj tabeli vidljivo je da u jednonacionalna katolička naselja prema Popisu iz 1910. spadaju sljedeća sela:
Prema Popisu stanovništva iz 1981. godine na području današnje prozorsko-ramske općine sljedeća su naselja bilo jednonacionalna (jednokonfesionalna) hrvatska (katolička) naselja:
Prema Popisu stanovništva iz 1991. godine na području današnje prozorsko-ramske općine sljedeća su naselja bilo jednonacionalna (jednokonfesionalna) hrvatska (katolička) naselja:
Iz sljedeće tabele vidljivo je kako se kretao konfesionalni, odnosno nacionalni sastav grada Prozora, od 1879. do 1991. godine.
______________________________________________
1Stanovništvo po narodnosti. Konačni rezultati popisa stanovništva od 15. marta 1948. godine, Knjiga IX., Savezni zavod za statistku, Beograd 1954.
2Popis stanovništva 1961. Vitalna, etnička i migraciona obeležja. Knjiga VI. Savezni zavod za statistiku, Beograd 1967.
3Stanovništvo: etnička, prosvetna obeležja stanovništva i domaćinstva prema broju članova. Popis stanovništva i stanova 1971. Rezultati po opštinama, Knjiga VI., savezni zavod za statistiku, Beograd 1974.
4Popis stanovništva, domaćinstava i stanova 1981. Vitalna, etnička i migraciona obilježja stanovništva. Rezultati za Republiku. Republički zavod za statistiku, Sarajevo 1983.
5Usporedimo li podatke iz 1910. s podatcima iz 1991. godine vidljivo je koliko se smanjio broj stalno nastanjenih na Zahumu. Od nekadašnjih 260 stanovnika 1910. godine, bilo ih je samo šest 1991. godine.
6vidjeti prethodno
| Prometej.ba | 03.01.2013.|
Nastavlja se