"Bosna: Sudbina prekrojene zemlje": Nacionalističko prekrajanje historije za postdejtonske političke potrebe
"Ostaje zaista da žalimo da je državna televizija autor jednog ovako slabo urađenog projekta, ovako slabo izraženog znanja"
Dugo vremena pripremani i na velika zvona najavljeni dokumentarni program BHRT-a pod nazivom "Bosna: Sudbina prekrojene zemlje" prije dva dana je objelodanjen emitovanjem prve od 14 epizoda. Efektima bogata uvodna špica sa igranim scenama i snimcima dronova obećavala je mnogo, ali samo do prvih izgovorenih rečenica, piše Klix.ba.
Medijska interpretacija historije ove zemlje, a naročito srednjovjekovne prošlosti, često je prožeta površnim pristupom događajima obloženim mitovima, što u konačnici daje iskrivljenu sliku. Javni televizijski servis BiH dokumentarni serijal od 14 epizoda najavio je pompezno, a u samoj najavi ga je ocijenio kao vrhunsko djelo.
Prva epizoda do jučer se mogla pogledati i na YouTubeu, ali je povučena i trenutno se na internetu može pronaći tek najava dokumentarca. O greškama i vidljivim materijalnim propustima samo prve prikazane epizode razgovarali smo s docentom, stručnjakom za bosanskohercegovački srednji vijek Dženanom Dautovićem.
U prvoj epizodi koja nas uvodi u ovaj historijski serijal zadesio se čudan miks tema iz srednjeg vijeka i osmanskog perioda, potpuno preskačući antičko doba, a zavirivši sve do austrougarskog vremena dominira vrlo neprofesionalno i nestručno sastavljena naracija.
"Zadržavši se prije svega na dijelovima epizode koji se tiču srednjovjekovnog perioda, jasno je vidljivo da nije zaobiđen nijedan mit koji se pojavio u posljednja tri desetljeća, a u svrhu promovisanja nacionalističke ideologije i njenog etabliranja u jedini vladajući medijski i obrazovni diskurs. Sve je u ovom dokumentarcu 'udrobljeno', od mita o starini, mita o zemlji-utočištu za proganjane, mita o neprekinutom historijskom kontinuitetu, mita o raspadu Bosne nakon Tvrtkove smrti, a naročito naglašenim se pokazuje, u moderno doba izuzetno opasan mit stalne i konstantne žrtve i pogibelji jednog naroda.
O gostima u ovoj epizodi i njihovoj ulozi je teško govoriti, jer je očito da je korišten stariji arhivski materijal iz nekih drugih, očito bolje osmišljenih emisija državne televizije. Neki od sagovornika, poput doktora historijskih nauka i profesora na Filozofskom fakultetu u Sarajevu Emira Filipovića su se javno ogradili, iako su njihove izjave korištene u ovom dokumentarcu.
"Svakako da se ističe skoro pa komično preimenovanje sultana Fatiha akademika Ferida Muhića u Mehmeda II Otvarača, do gotovo pa patetičnog, a istovremeno prepunog grešaka opisa pada Bosne doktora antičke historije Envera Imamovića kako navodno 'niko u Bosni nije podigao mač kada je došao sultan, jer je Evropa 350 godina mrcvarila Bosnu – slala inkviziciju koja je rušila, palila, krala. Čitava historija srednjovjekovne Bosne, od Kulina bana do sredine 15. stoljeća... Bosna je krvarila''", naglašava Dautović.
On dodaje da je možda i najgore iz ovog dokumentarca, ili barem njegove prve epizode, tekst koji se govori u naraciji. U samom opisu dokumentarca nije naveden autor tog teksta.
Dautović izdvaja neke od ključnih grešaka u prvoj epizodi dokumentarca:
- Jedna od prvih, a istovremeno i najnevjerovatnijih rečenica glasi: "Dijelovi današnjih nezavisnih republika Crne Gore, Srbije i Hrvatske bili su sastavni dio srednjovjekovne države Bosne, čiju su zemlju uglavnom naselila plemena Ilira i Slavena. Kroz višestoljetne historijsko-religijske procese, ova dva naroda će u bosanskoj historiji ostati upisani pod imenom bosanski krstjani, Dobri Bošnjani, odnosno kasnije Bošnjaci''.
"Ne samo da je jedna grupa srednjovjekovnih redovnika – bosanskih krstjana unaprijeđena u naziv za cijelu naciju (dakako nećemo ulaziti u raspravu o smislenosti govora o naciji u srednjem vijeku), nego je tu 'utrpana' i sintagma Dobrih Bošnjana, rezervisana isključivo za najmoćniji sloj velikaških porodica. A da ne govorimo o formi spajanja ilirskih i slavenskih naroda, koje dijeli dugi period rimske vladavine ovim prostorom, a koji nije ni nagoviješten, valjda zato jer je bio vrijeme progresa i mira, a bez vidljivih zametaka današnjih nacija. Tvrtko I krunisan je 1377. godine u manastiru u Mileševu, i pitanje je da li je stručni saradnik ovog dokumentarnog programa nešto opširnije pokušao saznati o temi Tvrtkovog krunisanja, a što je objavljeno nakon Drugog svjetskog rata, poput niza naučnih radova i knjiga koji govore u prilog teoriji o Milama kao mjestu krunidbe", ističe Dautović.
Rečenicom "Iako poražena u boju na Kosovu 1389. godine, Srpska Despotovina održala se do 1459. godine kada Mehmed Osvajač osvaja Smederevsku tvrđavu", pokazano je neznanje i o srpskoj srednjovjekovnoj historiji, jer 1389. nije postojala Despotovina, koja je osnovana tek 13 godina kasnije.
"Teško je, očito, naučiti (ili provjeriti) hronologiju bosanskih kraljeva, pa je stoga valjda normalno da se izjavi kako je 'papa optužio bosanskog kralja Stjepana Tomaševića da je dopustio rušenje Srpske Despotovine. Da bi pokazao lojalnost i osigurao pomoć, posljednji bosanski kralj udarit će u temelje Bosne napadajući na njene vjernike'. Naravno, u vremenu kada su se odvijala, za sva ova 'zlodjela' koja staviše na pleća Stjepana Tomaševića, bio je zapravo optužen njegov otac Stjepan Tomaš. No, valjda nije strašno što se negdje u prijevodu izgubilo ovo nesretno slavensko -ević. Prilikom osvajanja Bosne 1463. osmanskim snagama će se 'najprije predati srpski knezovi Pavlovići i Kovačevići'. Da li zbog sramote zbog navodne predaje, ovdje se možda i najbosanskiju porodicu Pavlovića i njima susjednih gospodara Drine Kovačevića začas prekrsti, prenacionalizira, preetnicizira u srpske knezove", kaže naš sagovornik.
Može se, naravno, govoriti o još mnogo pogrešnih stvari u ovom pokušaju stvaranja dokumentarnog filma (banaliziranje akcija rimskih papa, potpuno pogrešno shvatanje koncepta križarskih ratova, potenciranje osjećaja stalne otuđenosti i neprijateljstva s okolinom), no, to je za neki duži osvrt.
"Ostaje zaista da žalimo da je državna televizija autor jednog ovako slabo urađenog projekta, ovako slabo izraženog znanja. Da su ispravno radili s nekim od stručanjaka navedenih u spisku onih koji će gostovati u narednim epizodama, pa čak i da su srednjoškolcu dali da im činjenice provjeri na internetu, ne bi se ovako teško i neopravdano predstavili niz faktografskih grešaka", zaključio je Dautović za Klix.ba.