U svome izlaganju govorio je o povijesnim i političkim okolnostima oblikovanja religijskog i etničkog identiteta. Posebno je istaknuo aktualne zloupotrebe religijskih simbola koji su etnonacionalizirani i koji se koriste u političke svrhe. Religije koje to dopuštaju zainteresirane su za partikularne identitete što je protivno univerzalnosti religija.


Drugo izlaganje: „Tumačenje Biblije očima Maora u postkonfliktnom društvu“ južnoafričke teologinje Sarojini Nadar, imao je za cilj odrediti u kojem stupnju Biblija ima ulogu u pomirenju u postkonfliktnom društvu. Očima Maora, naroda koji se i danas u Južnoj Africi progoni, možemo čitati Bibliju i iz nje crpiti resurse za borbu protiv aparthejda.


Daniel Pilario, teolog s Filipina, održao je predavanje: „Religije kao društveni kapital za izgradnju mira? Slučaj Filipina“. Upozorio je na važnost religije kao socijalnog kapitala u djelovanju za nenasilje.


Posljednje predavanje na ovoj sesiji imao je biskup Pero Sudar temom: „Vjera kao duhovni kapital, religija kao moralni imperativ za izgradnju mira“. Istaknuo je da kršćanska teologija mira svoj izvor ima u samom Bogu i kao takva je imperativ. Vjera u Boga i rat se bezuvjetno isključuju. Također religije imaju moralni imperativ koji se izgrađuje trajnim rastom i znanjem o vjeri, jer nepoznavanje svoje vjere vodi u sukob.

 

IMG 6222


Drugu sesiju otvorio je grčki teolog Pantelis Kalaitzidis predavanjem: „Svete zemlje i sveti narodi: kršćanski identitet i zahtjevi za teritorijalnom isključivošću. Esej o kršćanskoj delokalizaciji“. Istaknuo je da je kršćanski život put i stalna migracija i on ne vodi u „obećanu zemlju“ nego za svoj cilj ima Isusa Krista. Crkva kao takva vidi se kao duhovna domovina u kojoj su sve razlike i stranosti prevaziđene. U takvoj domovini bitni element je zajedništvo koji služi Crkvi, a ne poput nacionalnog koji ga porobljava.


Drugo predavanje održao je teolog Dževad Hodžić s temom: „Biti europski musliman: što to znači?“. U izlaganju je naglašeno da ukoliko sadržaj islama ima univerzalnu poruku vjerovanja i činjenja dobra, onda je njegovo mjesto u Europi.


Teolog Erik Borgman zaključio je ovu dvodnevnu konferenciju na Teologiji predavanjem: „Biti europski teolog: što to znači? Bog kao prostor nenasilnog antagonizma“. 

 

Prometej.ba/I.T. | 10.06.2014.

Fotografije: Vinćenc Kajtazi

 

 

{gallery}concilium2{/gallery}