FOTO: Obilježena 548. godišnjica Ahdname
Tekst i foto: prometej.ba U mjestu Milodraž kod Kiseljaka danas je održana šesta po redu manifestacija obilježavanja godišnjice Ahdname, fermana, kojeg je sultan Mehmed Fatih 1463. izdao tadašnjem poglavaru bosanskih franjevaca fra Anđelu Zvizdoviću. To je bio dokument koji je jamčio franjevcima i katolicima u Bosni slobodno ispovijedanje vjere, te garantirao opstanak katolika na ovom području. Zbog važnosti ovog povijesnog događaja danas se u Milodražu okupio velik broj ljudi, te razni predstavnici političkog, kulturnog i vjerskog života Bosne i Hercegovine. Skup je organiziralo udruženje bosansko-turskog prijateljstva „Bosfor“ iz Sarajeva.
Manifestaciju koja je započela u 11 sati otvorio je premijer Srednjbosanskog kantona Tahir Lenda, koji je između ostalog spomenuo da je Ahdnama „dokument dijaloga, slušanja, međusobnog poštivanja, te da je to dokument temeljnih vrijednosti Bosne i Hercegovine“. Nakon njega, nazočne je pozdravio izaslanik predsjednika Federacije BiH Živka Budimira Vili Terek. On je samo kratko pozdravio obilježavanje ove manifestacije. Poslije njega malo duže izlaganje održao je fra Luka Markešić. Pokušao je objasniti važnost Ahdname u doba kada je nastala, te što bi ona danas nama trebala značiti. U svome govoru spomeno je neke bitne karakteristike ovog dokumenta: susret sultana i fratra, susret duhovnosti i politike. Govorio je o cilju međusobnog susretanja ljudi u kojem se pojedinac ostvaruje kao autentično ljudsko biće, a istodobno raste međusobno povjerenje. Susret pomaže da se stvori ambijent u kojem je moguć plodonosan i zajednički život.
Iako smo svjesni važnosti Ahdname, moramo reći da postoji jako velik broj onih koji smatraju da je ona najstariji dokument o ljudskim pravima u povijesti čovječanstva, uporno negirajući povijesne činjenice nasilja, rušenja, protjerivanja neislamskog stanovništva s ovih područja. Od Ahdname se pravi ideološki mit i u povijest se učitava ono što se nikad nije dogodilo, niti se u takvom mentalitetu moglo dogoditi. O ljudskim pravima u današnjem smislu počelo se govoriti tek nakon Francuske revolucije. I danas se na Milodražu u intonaciji nekih govornika, a posebno voditelja programa, mogao osjetiti u najmanju ruku neobjektivan i nerealan pristup ovom periodu naše zajedničke povijesti u BiH. Ipak, zahvaljujući Ahdnami sultana Mehmeda Fatiha katolicima je zajamčena sloboda u ispovijedanju vjere te biološki opstanak na području Bosne, a ljudskih prava u pravom smislu nije bilo niti ih je moglo biti.