Synopsis d.o.o., Sarajevo i Centar za krš i speleologiju, Sarajevo

Pozivaju Vas na predstavljanje knjiga Ive Lučića

Humski put

i

K bosanskom oceanu

Katolički školski centar „Sv. Josip“

Mehmed paše Sokolovića 11, Sarajevo

dvorana Zaklade za mudrost i plemenitost

ponedjeljak, 24. 11. 2025. u 19 sati


Govore:

Ivan Lovrenović, književnik

fra Ivan Šarčević, teolog

Jasminko Mulaomerović, karstolog

Ivo Lučić, autor


O „Humskom putu“

Humski put je putopis u kojem Lučić pokušava utvrditi stvarno stanje transhumantnog ili sezonskog stočarstva na najdužoj istočnojadranskoj stazi. On prati posljednje planištare, koji su u međuvremenu prestali izdizati ovce iz Ljubinja i Dabarskog polja, te obilazi sve dijelove staze i razgovara s bivšim planištarima koji se sjećaju vremena dok je ta praksa bila još relativno snažna. Čini se da je u svom radu uspio zabilježiti zadnje odsjaje transhistorijskog suživota u kojem su ovce hranile i odijevale ljude desecima tisuća godina, ali i bile pojam iz svetog repertoara.

Osim etnografske povijesne kapsule, Humski put donosi svojevrsnu rekonceptualizaciju prostora istočne Hercegovine, kojeg oblikuje nešto jako staro ali i nešto vrlo suvremeno. Prostor iscrtava godišnji hod stada od zimskih trava u primorju i na Pelješcu, do ljetnih ispasišta na planinama sjeverno i južno uz gornji tok Neretve – od Zelengore do Bjelašnice – toliko stari kriteriji da ih nisu određivali ljudi nego ovce.

U današnje vrijeme, koja je uvelike pobacilo i mudrost tradicije i poštivanje ekoloških načela, teško da je moguće naći neki prihvatljiviji kriterij. Čak i temeljno ekološko načelo riječnog sliva u iznimno razvijenom kršu Hercegovine, ne može naći prigovora načelu godišnjeg ovčijeg ciklusa.

Lučić prostor sagledava i vrednuje metodologijom holističke karstologije i okolišne humanistike (environmental humanities), i iznosi brojne epizode o iznimnoj prirodi toga prostora, ali priznaje da su ga na put pokrenula potreba upoznavanja zavičaja čije granice on širi prateći ovce.

Gdje su danas ovce koje su nas vodile - posve jasno: određivale naše zemlje i naše puteve - i hranile hiljadama godina, koje su postale naši simboli u svetim knjigama? Preciznije, gdje smo mi koji smo to sve smetnuli? Iako Lučić ne postavlja izrijekom to pitanje, cijela knjiga je usmjerena na nj.


Iz recenzije

Djelo Ive Lučića "Humski put" je takva etnografija, etnografija u najplemenitijem smislu. Stranac nađe svoje mjesto s kojeg može promatrati zbivanja i početi pisati o životima čudnih, stranih ljudi. Ali kroz boravak i život u ovoj blizini stranac postaje susjed. To je etnografija koja razumije snagu blizine, intimnosti i sugestivnu moć etnografskog pisanja za istraživanje stranih i neočekivanih putova u krajoliku društvenog života. (…)

Transhumanca je stoga također praksa prilagodbe. Tu je i pouka za sadašnjost; iz životnosti s kojom su se pastiri stalno prilagođavali tržištu, bolestima, novim granicama i ratovima, treba naći i put u budućnost. Transformacija onoga što se nekada smatralo čvrstim u fluidno i promjenjivo nije samo povijesno obilježje u kojem živimo, već i izvor za razvoj učinkovitih pristupa za budući život i opstanak.

Ivin rad je tako i promišljanje i odgovor kako se s tom baštinom u budućnosti nositi i kako je održati na životu.

Prof. dr. Dimitrij Mlekuž, Ljubljana


Humski put Ive Lučića ganutljiva je posveta jednom svijetu koji nestaje, njegovim praksama i ljudima koji ga nastanjuju. Tekst je dinamična mješavina znalački vođenih razgovora s kazivačima, poetskih opisa krškog krajolika, karstološki utemeljenih podataka o regiji kojom prolazi i opservacija o društvenim promjenama koje su utjecale na transformacije, gotovo nestanak, transhumance na Humskom putu. U najboljoj putopisnoj tradiciji, Lučićev tekst zahvaća puno šire od njegove u uvodu i naslovu definirane primarne teme - stanja transhumantnog stočarstva na Humskom putu - te čitatelju nudi univerzalniji pogled na odnos čovjeka i prirode, napose njezinog krškog dijela, te na odnos čovjeka i vlastitog zavičaja.

Doc. dr. Ivona Grgurinović, Zagreb


O knjizi „K bosanskom oceanu“

Kratki ogledi o percepciji prirode u Bosni i Hercegovini“

Radi se o 60 tekstova koje je autor pisao u franjevačkom mjesečniku Svjetlo riječi o percepciji prirode u Bosni i Hercegovini od početka 2008. do sredine 2013. godine. U njima se autor zauzima za promjenu paradigme brige za zajednicu Bosne i Hercegovine i njezin prostor. Paradigma za koju su se žrtvovali mnogi istaknuti ljudi i koja je označila moderni i suvremeni dio povijesti Bosne i Hercegovine – nacionalna paradigma – potrošena je i omogućila je mnoge negativne pojave koje potkopavaju same temelje života većine pojedinaca i kolektiva kojima pripadaju.

Više znanja o prirodi i uvažavanja načela prirode nužan je preduvjet novog samosagledavanja zajednice, ali njezina izgradnja nije moguća bez jačanja humanističkih načela koja će na nov način, isključujući nasilje iz svih vrsta odnosa, obasjati i ljude i prirodu. Prirodu koja omogućuje znatno bolji i humaniji život svima ovdje.

Ivo Lučić

Ivo Lučić (Ravno, 1960.) novinar i karstolog. Godine 2009. doktorirao je na Studiju karstologije Sveučilišta Nova Gorica. U novinarstvu se bavi znanošću, okolišem i zaštitom javnih dobara, a u znanosti istraživanjem percepcije prirode i okoliša, osobito krša te popularizacijom znanosti. Autor je, koautor i urednik desetak knjiga o kršu i prirodi, ratnim stradanjima i ulozi medija u suvremenom društvu. Pokretač je i koordinator istraživanja i popularizacije pećine Vjetrenice (1999-2009), te predlagač njezina upisa na Svjetski popis prirodne baštine, što je i ostvareno 2024. godine. Od 2022. se pridružio Anne-Kathrin Godec u organiziranju Festivala krša „Krasopis“ u Triblju kod Crikvenice.