Na popisu 24 najugroženija europska jezika nalaze se čak tri jezika iz Hrvatske: istrorumunjski, istriotski i gegijski. Istrorumunjski se u lingvistici smatra dijalektom rumunjskog, dijalektom koji je gotovo jedno tisućljeće odvojen od rumunjskog jezika. Govornici ovog jezika svoj jezik često nazivaju i vlaškim. Danas ovaj jezik govori samo oko 150-200 ljudi u Istri (selo Žejane i dolina Boljunčice).


Jezično blago Istre

Istriotski je također jedan romanski jezik i potječe još iz vremena prije nego što je Mletačka republika bila zaposjela Istru. Ovaj se jezik govori na jugozapadu Istre, u općinama Rovinj, Bale, Vodnjan, Šišan, Galižana i Fažana. Ovaj je jezik snažno talijaniziran, i njegovi govornici se uglavnom izjašnjavaju kao Talijani. Danas ovaj jezik govori još samo mali broj osoba.

Sjevernoalbanski idiom, gegijski, trenutno govori oko 200-300 ljudi u blizini Zadra u srednjoj Dalmaciji. Mnogi govornici ovog jezika izjašnjavaju se kao Hrvati i kao Talijani, i trojezični su: govore gegijski, talijanski i hrvatski.


Dobro istraženi jezici

Smatra se kako su istrorumunjski i istriotski u hrvatskoj lingvistici relativno dobro istraženi, sastavljeni su atlasi dijalekata i rječnici obaju jezika. Smatra se da je neki jezik akutno ugrožen, ako više ne posjeduje kritičnu masu govornika, posebno među mladim ljudima. Te jezike tada govore samo stari ljudi i oni se ne prenose mlađim generacijama.

KOSMO-redakcija kosmo.at

S njemačkog: M.O.