Jajce: Pola meni, pola tebi - ostali za Njemačku!
Koliko god nam se naši učinili pravedni i pošteni, a njihovi zli i pokvareni, treba imati na umu da potpun uvid u esencijalnu snagu simbiotskih veza svih šimunovića i hozana ili čovića i izetbegovića možemo steći samo ako ih promatramo kao jednu cjelinu; naime, jedni bez drugih su unaprijed osuđeni na političku smrt
Pet mjeseci nakon izbora u Jajcu nije konstituirano Općinsko vijeće. Međusobne medijske optužbe između dvije najveće političke stranke SDA i HDZ BiH dio su jajačke svakodnevnice, iako su upravo ove dvije stranke na vlasti u Jajcu od završetka rata; HDZ BiH do 2004. godine nakon čega im primat preuzima SDA. Rezultati prošlogodišnjih izbora dokaz su dodatne polarizacije biračkog tijela izravno zaslužnog za revitalizaciju političkih karijera koje su se odavno smatrale završenim. Dok se koplja lome tko će zauzeti više između desetak dostupnih fotelja, i jedni i drugi prešućuju da općinu svakodnevno napuštaju čitave obitelji. Samo župa Jajce (bez Podmilačja) ostala je u posljednjih par godina bez 1000 stanovnika (katolika), a pretpostavlja se da nije zanemariv ni broj muslimana koji su bolji život potražili izvan svog grada. Već drugi mandat Općinom upravlja načelnik Edin Hozan (SDA) koji jedine krivce za nefunkcioniranje Općinskog vijeća vidi u vodstvu OO HDZ BiH.
*
Iako sastavni dio svakog postizbornog procesa, višemjesečni pregovori oko podjele političkog plijena između Koalicije Zajedno za bolje sutra Jajcu (HDZ BiH, HDZ 1990, HKDU BiH) i Saveza SDA-SBiH-SBB još uvijek nisu rezultirali konstituiranjem Općinskog vijeća Jajce. Općina funkcionira bez donesenog proračuna, ali i bez Odluke o privremenom financiranju, što dodatno komplicira ionako teško stanje. Zakonom o principima lokalne samouprave FBiH, Zakonom o proračunima u FBiH, Statutom Općine Jajce definirana je procedura prije, za i nakon donošenja proračuna, ali ne i sankcije ukoliko se to ne učini. Ovoga su svi itekako svjesni - kako predstavnici političkih stranaka koje participiraju u OV Jajce, tako i načelnik Edin Hozan, pa se stječe dojam da se nitko previše ne osvrće na moralnu i političku odgovornost dokle god su kazne za njezino odsustvo izuzete iz postojećih zakonskih propisa. Usporedbe radi, u mnogim zemljama je neusvajanje proračuna sasvim dovoljan razlog za raspuštanje predstavničkih tijela građana, pa je primjerice, u susjednoj Hrvatskoj zbog nedonošenja proračuna u zakonskom roku, raspušteno 26 općinskih, odnosno gradskih vijeća (period 1993.-2010.). Srbijanski Zakon o lokalnoj samoupravi također je ostavio mogućnost da se gradske skupštine/općinska vijeća mogu raspustiti ukoliko ne donesu proračun u predviđenom roku, ali i ako ne održavaju sjednicu dulje od tri mjeseca.
Kako (kamo) dalje-mogućnosti?
I kao da bezbroj puta nismo pokazali kako nam mogućnost izbora služi tek za stvaranje dodatnog prostora za javašluk, baš nama (odnosno našim izabranim predstavnicima) ostavljene su dvije mogućnosti. Prva je da izabrani predstavnici građana (u ovom slučaju Općinsko vijeće Jajce) u 90 dana od početka godine ipak zajednički pokušaju dogovoriti kako i gdje će se u ovoj godini potrošiti tričavih 10 milijuna konvertibilnih maraka.
Druga, i kako stvari stoje izglednija mogućnost je da načelnik Edin Hozan protekom roka od 90 dana, odnosno nakon 31.03. samostalno proglasi proračun kakav želi. Kao rijetko gdje, u FBiH je apsolutno legalna mogućnost da de facto jedna osoba odlučuje i upravlja cjelokupnim javnim financijama lokalne zajednice. Iako je vođena žestoka polemika o činjenici da se na ovaj način izuzima najvažnija nadležnost iz domena rada općinskih/gradskih vijeća, u brošuri koju je izdao Savez općina i gradova FBiH pod nazivom „Komentar Zakona o principima lokalne samouprave u FBiH“ se ovo predstavilo kao pozitivan način „deblokade procesa donošenja proračuna“. Zanimljiv je podatak (mada nedovoljan da u potpunosti objasni zašto Zakon favorizira jedan krajnje autoritativan mehanizam) da je predgovor ovoj publikaciji napisao Ljubo Bešlić, tadašnji predsjednik Saveza općina i gradova u FBiH i osoba koja će nekoliko godina poslije (u funkciji gradonačelnika iz HDZ-a) proglasiti proračun Grada Mostara.
Iako je ostavljena zakonska mogućnost kojom se može osporavati ovako donesen, odnosno proglašen proračun, upućeni tvrde kako je riječ tek o deklarativnoj odredbi. Naime, ukoliko načelnik Hozan proglasi proračun, dovoljno je da devet izabranih vijećnika u roku od sedam dana zahtijeva arbitražu. Arbitražno tijelo čine predstavnici Federalnog i Kantonalnog ministarstva financija, općinskog vijeća i načelnika, nezavisni ekspert iz oblasti financija i predstavnik Saveza općina i gradova Federacije Bosne i Hercegovine i ono je dužno donijeti odluku u roku od sedam dana. Ovakvi zahtjevi nisu česti; naime, Federalno ministarstvo financija imalo do sada tek jedan zahtjev za arbitražu.
Edin Hozan: Općinsko vijeće konstituirano već objavom službenih rezultata!
Načelnik Hozan ne dvoji da je Općinsko vijeće konstituirano već nakon objave izbornih rezultata, odnosno potpisivanjem svečane izjave izabranih vijećnika, pa se ni najmanje ne smatra odgovornim za trenutačnu blokadu u radu Općinskog vijeća. Tvrdnje temelji na Izbornom zakonu BiH (čl. 1.3.a) gdje, istina, stoji da „mandat članova zastupničkih tijela izabranih na redovitim izborima traje četiri godine i teče od dana objave rezultata izbora u „Službenom glasniku BiH”“. Činjenica jeste da je on svoj dio posla kao načelnik obavio na vrijeme i još 18.11.2016. godine dostavio Općinskom vijeću Jajce Nacrt proračuna, a nedugo nakon toga i Odluku o privremenom financiranju, i ako bi „konstituiranje“ predstavljalo isto što i „preuzimanje mandata“, ovo bi s načelnika skinulo veliki dio odgovornosti.
Zbunjujuće su, međutim, odredbe Statuta Općine Jajce u kojima nedvosmisleno stoji (članak 23.) da je „Općinsko vijeće konstituirano izborom predsjedatelja i njegovog zamjenika na prvoj sjednici Vijeća na kojoj je prisutna većina općinskih vijećnika“, pa ostaje upitno kojem tijelu je načelnik Hozan uputio spomenute dokumente.
Ukoliko posegnemo za definicijama ovih pojmova, stvari postaju nešto jasnije. Mandat se najčešće definira kao „punomoć izabranih zastupnika u predstavničkom tijelu koju su dobili na izborima od svojih birača“, dok se konstituiranje obično odnosi na „ustrojavanje ili organiziranje predstavničkih tijela“. Evidentno je kao se radi o povezanim, ali bitno različitim pojmovima, što navodi na zaključak da do konstituiranja Općinskog vijeća Jajce ipak nije došlo iako izabranim vijećnicima mandat uredno teče.
Nacionalni interesi u desetak fotelja
Ne ulazeći ovaj put u pojedinosti zbog kojih se u Jajcu nije konstituiralo Općinsko vijeće, evidentno je kako ni jedna strana ne propušta priliku da isključivog krivca traži u ovoj drugoj, zanemarujući činjenicu kako je odgovornost za neefektivnu i neefikasnu lokalnu samoupravu, kako u zakonskom, tako u političkom smislu, uvijek podijeljena između načelnika i vijeća. Dosadašnje trapavo žongliranje Edina Hozana sa funkcijama u SDA i načelničkom pozicijom dovelo je do potpune polarizacije biračkog tijela u Jajcu i njegove dodatne radikalizacije, podjednako unutar hrvatskog i bošnjačkog korpusa. Dok s jedne strane imamo zahtjeve predstavnika Koalicije za bolje sutra koji pod svaku cijenu traže recept za vlastiti politički oporavak (budući da su polovicu prošlog mandata ispali iz svih aranžmana u pogledu raspodjele političkih sinekura), s druge strane Savez SDA-SBiH-SBB se suočava sa problemom u kojem bi udovoljavanjem tim zahtjevima izgubili značajan dio pozicija koje trenutačno zauzimaju. Dodatno opterećenje u ovom smislu za SDA-SBiH predstavlja i SBB sa dva vijećnika, koji u prošlom sazivu OV Jajce nije bio (barem službeno) dio parlamentarne većine.
Ako se zna da sama politika u startu podrazumijeva raznovrsnost stajališta i sposobnost pomirenja tih stajališta, onda je jasno kakve političare Jajce ima. Svjesni malog kolača, velikih apetita, premalo vremena, zastoja u realizaciji zacrtanih projekata i gubljenja strpljenja lojalnih članova kojima su se obećale nagrade za dobro urađen posao tijekom izbora, ne biraju se sredstva kojima se ova trakavica predstavlja kao borba za „više, nacionalne interese“. Jedni su tako upregli sve režimske medije u kojima kukaju o vlastitoj ugroženosti i nedovoljnoj zastupljenosti u općinskoj administraciji i općinskim javnim poduzećima i ustanovama, (ne)svjesno zanemarujući činjenicu da su sami kroz političke trgovine itekako doprinijeli tome.
Drugi pred javnošću glume iznenađenost i razbacaju se parolama o tobožnjoj uvrijeđenosti zbog političkih sporazuma koji je stavljen pred njih (kao da prije četiri godine nisu potpisali sporazum skoro identičnog sadržaja), spiskovima poduzeća i ustanova sa nacionalnom strukturom uposlenih prešućujući da Općina Jajce nema nikakvu ingerenciju nad jednim dijelom tih poduzeća (elektroprivreda, vodoprivreda, telekom, pošta) dajući tako vjetar u leđa međunacionalnim prepucavanjima i vrijeđanjima, obično između onih koji ionako ni jedno od tih radnih mjesta nikada ne bi dobili. Licemjerno izdvajanje Jajca iz konteksta BH stvarnosti u kojoj se osuđuje Edin Hozan za nepoštivanje ravnopravnosti naroda, a ne osuđuje, primjerice Stjepan Bošković ili Ljubo Bešlić, pokazuje svu perfidnost nacionalističkog uma kojemu se rijetki uspiju oduprijeti.
Koliko god nam se naši učinili pravedni i pošteni, a njihovi zli i pokvareni, treba imati na umu da potpun uvid u esencijalnu snagu simbiotskih veza svih šimunovića i hozana ili čovića i izetbegovića možemo steći samo ako ih promatramo kao jednu cjelinu; naime, jedni bez drugih su unaprijed osuđeni na političku smrt!
Autorica: Blaženka Vojnović