Nerzuk Ćurak: Izostaje nam nemanipulativna kultura sjećanja oslobođena dnevnopolitičke svrhe
Izdvajamo dijelove intervjua s Nerzukom Ćurkom (Mirnes Kovač, Preporod, 03/2015.)
[...] Teško je biti optimista, čak i ako vlast bude formirana do momenta objavljivanja ovog razgovora. Kad to kažem, uvjeren sam da nas čekaju godine političkog pozicioniranja koje za cilj neće imati samo što veći gram vlasti za svaku od involviranih stranaka, nego i radikalizaciju politike u smjeru rješavanja nacionalnog pitanja u BiH na način koji, po mojoj procjeni, neće biti dobar, odnosno neće povećati razinu povjerenja u zemlji. Unutrašnji odnos snaga je formatiran tako da se predstavnici dominantnih hrvatskih političkih opcija homogeniziraju oko stava da ne postoji nikakav mogući oblik institucionalne ravnopravnosti Hrvata ako ga ne prati vrlo jasan nacionalni teritorij. To dalje znači da politika koju artikulira HDZ može imati ključne poluge vlasti u zemlji, kao što su član Predsjedništva države, ključna ministarstva na različitim razinama vlasti, moćnu institucionalnu poziciju u Domovima naroda, sve to u HDZ ključu ne ukazuje na ravnopravnost, nego na neravnopravnost, pa se plašim da takav pristup u konačnici može izazvati krajnje ciničan i nekonstruktivan odgovor bošnjačkog i srpskog nacionalizma. Stalni govor o ugroženosti izazvat će, kad-tad, sistemom spojenih posuda, nacionalističke odgovore o bošnjačkoj i srpskoj ugroženosti i bojim se trajnu dominaciju negativnog principa “vječito vraćanje istog”.
[...] Dominirajuća bošnjačka politika oličena u SDA pati od odsustva svijesti o državnom razlogu, ma koliko se, na pojavnoj ravni, tvrdilo i činilo suprotno. Još uvijek, iza javne političke scene, djeluju sile koje SDA više vide kao stranku koja inklinira nekoj koncepciji kvaziummeta, nego modernoj konzervativnoj evropskoj stranci. Ustvari, da budemo precizni: javni govor o evropeizaciji, prati ilegalna sklonost ka orijentalizaciji. Treći bitan faktor, srpska politika, je, bez obzira na neke negativne geopolitičke implikacije za tu politiku, uspjela proizvesti prvorazredan status za Republiku Srpsku u Bosni i Hercegovini. Mi sada poslije dužeg vremena imamo neporecivu političku činjenicu - da je cjelina srpskog političkog bloka prisutna kao faktor moći u Bosni i Hercegovini. U RS-u na vlasti je SNSD, a na državnom nivou blok stranaka okupljenih oko SDS-a, tako da, faktički, RS ima dvostruku zaštitu. To je, u najkraćem, velika slika unutar čijeg okvira se proizvodi vlast. [...]
Da li u bošnjačkom političkom korpusu postoji dovoljna posvećenost institucionalnom pamćenju?
Mislim da ne. Izostaje odgovorna, nemanipulativna kultura sjećanja oslobođena dnevnopolitičke svrhe. Nedostaje kultura sjećanja koja će kritički reflektirati i svijetla i tamna mjesta sopstvene historije. Nedostaje u tom institucionalnom pamćenju, ma šta pod tim mislili, Bosne i Hercegovine.
Zbog čega je to tako?
Zato što je bošnjačka politička, intelektualna, kulturna i vjerska nomenklatura u dugotrajnoj pionirskoj fazi koja sprečava zrelost nacije. Još uvijek je prisutna dilema: da li graditi modernu evropsku naciju ili neodgovorno istrajavati na redukciji nacije samo na etnokonfesionalni nacionalitet? Još uvijek je zajednica premrežena islamom kao početkom i ishodištem emancipacije, još uvijek se islam ne tretira samo kao jedan od ključnih elemenata sveukupne duhovnosti, već kao svepokrivajuće, sveobuhvatno načelo. Razlog takvom razumijevanju nacionalne povijesti leži u, nazovimo to tako, stjecaju okolnosti koje su uticale na to da na čelu otpora tokom rata protiv Bosne i Hercegovine, budu, kao donositelji ključnih odluka, oni akteri koji u mome uvidu, nisu razumijevali i još uvijek ne razumijevaju šta je to Bosna i Hercegovina. I više su usmjereni na neka načela iz svog intimnog i partikularnog svijeta, nego na razumijevanje historije.
Cijeli intervju preporučujemo pročitati na Preporod.com