Obilježen Međunarodni dan prevoditelja
Preplitanjem jezika i insistiranjem da se prevodi na jezik sličan drugom jeziku, došli smo do šireg upoznavanja kultura s prostora zapadnog Balkana
30. septembra u Sarajevu je obilježen Međunarodni dan prevoditelja. Organizovali su ga P.E.N. centar u BiH, Književna mreža Traduki i Francuski institut u BiH, zajedno sa CETL i Caffeom Europa u Belgiji. O prevodilaštvu su govorili prevoditelji Jasna Šamić i Jovan Nikolaidis, iz Sarajeva, a iz Monsa, u Francuskoj, govorila je prevoditeljica Françoise Wuilmart. Prevoditelji su razgovarali putem videolinka.
Akcent je bio stavljen na povećanje svijesti za rad prevodilaca. U tom smislu treba posmatrati i predstavljanje knjige autorice Edi Shukriu koju je s albanskog na crnogorski preveo Jovan Nikolaidis.
Zašto je preveo tu knjigu, Nikolaidis kaže: „Jedan je razlog taj da je albanska žena na neki način prototip balkanske žene. Drugi razlog je taj što mi ne znamo ništa o tome ko su te izuzetne albanske žene, zahvaljujući činjenici da je i albanski narod kod nas, a i u svijetu bio percipiran, nažalost, kao manje vrijedan. I treći razlog je emancipatorski potencijal koji nosi priča o eminentnim albanskim ženama koji je na tragu onog feminističkog.“
Bilo je govora i o percepciji negdašnje jugoslovenske kulture te srpsko-hrvatskog jezika danas na francuskom i albanskom govornom području.
Françoise Wuilmart je toj temi pristupila iz ličnog iskustva: „Osjećam neke nijanse kao kod 'razumem' ili 'razumijem' te na leksičkom planu. Moj osjećaj je da je to jedan jezik, kao što je engleski u Velikoj Britaniji i u Americi. Veća je razlika između francuskog u Kanadi i Francuskoj nego između jezika izvedenih iz srpsko-hrvatskog.“ Treba reći da Wuillmart ne prevodi ni sa ni na srpsko-hrvatski, ali ga poznaje.
Jasna Šamić je rekla da je srpsko-hrvatski u Francuskoj jedno vrijeme, kad su krenule podjele u Jugoslaviji, posmatran kao jedan jezik, srpsko-hrvatski. Potom je i tamo postala češća upotreba naziva srpski i hrvatski jezik, a danas se neki profesori trude da se prepozna i naziv bosanski jezik.
Što se tiče albanskog govornog područja, Nikolaidis je rekao: „Ovdje dolazi do veličanstvene uloge Traduki mreže koja djeluje i na zapadnom Balkanu. Preplitanjem jezika i insistiranjem da se prevodi na jezik sličan drugom jeziku, došli smo do šireg upoznavanja kultura s prostora zapadnog Balkana. Veoma sam sretan zbog činjenice da je prije pola godine između Ministarstva kulture Srbije i Ministarstva kulture Albanije uspostavljen vrlo čvrst protokol o saradnji. Ostali s prostora Jugoslavije su već bili na neki način ušli u taj proces s Albanijom te je on završen sa Srbijom potpisivanjem tog protokola.“
Jovan Nikolaidis je inače u Sarajevu kao književnik i prevodilac iz Crne Gore u sklopu rezdencijalnog programa kojeg organizuje P.E.N Centar u BiH.
Autor: Amer Tikveša