1)

Danas su svima puna usta demokratizacije SDP-a, to je postala jako popularna riječ nakon izbornog kraha. Prvenstveno iz razloga što se više ne može ignorirati da nešto nije u redu s tom strankom. Skoro 200 000 izgubljenih glasova je brojka koju je nemoguće ignorirati ili opravdati nekim vanjskim čimbenicima. Čovjek bi na prvu pomislio da je članstvo SDP-a doživjelo kolektivno otriježnjenje i da su se sad svi dali u reformu i demokratizaciju stranke. To, nažalost, nije tako. Stanja članstva trenutno bi se moglo podijeliti u tri kategorije.

Prvu kategoriju čine oni koji su svjesni nabujalog nezadovoljstva među članstvom ali koji i dalje ne bi ništa mijenjali jer i zašto bi, oni su ti koji su godinama bili u vrhu stranke i suvereno donosili za stranku kompromitirajuće odluke, ignorirajući nezadovoljstvo članstva i glasača. Ti isti pričaju sada najglasnije o demokratizaciji (jer upravo njima mediji i daju najviše prostora) dok istovremeno pokušavaju pronaći načina da ta razvikana demokratizacija stranke bude samo fiktivna, a da oni zadrže svoje pozicije moći, ili čak i da se uspnu u partijskoj hijerarhiji uzevši u obzir da od 6. prosinca ove godine fotelja predsjednika stranke ostaje upražnjena. Ova kategorija članstva predstavlja najveću prepreku reformama u stranci i ne smije im se dozvoliti da na nekom izrežiranom i pro-forme Kongresu oni opet preuzmu kormilo. Ova kategorija treba napustiti sve pozicije u Predsjedništvu i Glavnom odboru stranke inače će svaka priča o demokratizaciji stranke biti samo ono što se narodnim jezikom naziva šminkanje praseta.

Drugu kategoriju, za koju imam vjerovati da je brojčano najveća, čine oni članovi koji su svjesni da su SDP-u promjene nužne, ali nisu sposobni identificirati problem i uzroke izbornog kraha iz razloga što su ostrašćeno i nekritički podržavali sve poteze koje je partijski vrh vukao proteklih godina. Ti ljudi, među kojima brojno članstvo Foruma mladih (FOM), su veoma često bili partijski kuriri, najglasniji na društvenim mrežama, internet portalima i u svojim mikrosredinama. Ova kategorija čini bazu članstva SDP-a. Iako nose veliku odgovornost za stanje u kojem se SDP sad nalazi, njih ne treba odstranjivati ili kažnjavati, na njima treba raditi.

Treća kategorija su članovi SDP-a koji su od početka uočavali ideološka skretanja i nedostatak demokratskog ustroja unutar partije. Oni su u partiji jer su vjerni ideji socijaldemokracije, a ne rukovodstvu stranke. Nažalost, tijekom godina SDP je izgubio mnogo članova koji su pripadali ovoj kategoriji. Razočarenje je iz dana u dana raslo i mnogi su odlučili dignuti ruke od stranke. Ukoliko se želi krenuti u iskrene reforme i demokratizirati SDP, treba vidjeti koliko je ostalo članova koji pripadaju ovoj kategoriji i okupiti to članstvo. Ova kategorija je intelektualna baza SDP-a i oni trebaju iznijeti promjene, uvjeriti u svoje ideje drugu kategoriju i izvršiti pritisak na prvu kategoriju da ne pokušava stati na put unutarstranačke reforme.

2)

Ako pogledamo sadašnji stranački ustroj, teško bi bilo reći da je stranka centralizirana. Formalno, SDP je veoma demokratski ustrojena stranka: SDP ima općinske/gradske odbore, kantonalne/regionalne odbore, ima Glavni odbor stranke, Nadzorni odbor, ima i Predsjedništvo stranke, te predsjednika stranke. Ima također i Forum mladih i Forum žena koji opet imaju svoje jednako razgranate strukture. To je mnogo odbora, mnogo članova, razgranata horizontalna i vertikalna struktura. Možda je potrebno razmišljati i o drugačijem ustroju stranke ali sklon sam mišljenju da nedostatak interne demokracije nije uzrokovan nefunkcionalnom strukturom koliko zaobilaženjem iste, postojanjem paralelnih struktura, donošenjem odluka s vrha prema dole i liderokratijom.


Upravo liderokratiju smatram glavnim problemom demokratskom funkcioniranju Socijaldemokratske partije BiH i moj prijedlog ide u tom smijeru. Koliko mogu primjetiti, članstvo je u ovom trenutku okrenuto traženju novog predsjednika stranke i ljudi licitiraju imenima. Traži se novi lider. Mislim da je riječ o krivom startu. Liderokratija je odlika gotovo svih stranaka u BiH, a u SDP-u je ona posebno nanijela mnogo štete. Prvenstveno iz razloga što ona vodi kultu ličnosti i unutarstranačkom klijentelizmu, a 17 godina je dug vremenski period da bi se bilo na čelu neke organizacije koja nije monarhističkog karaktera.

SDP-u ne treba novi lider, SDP-u treba takva struktura da stranku ne predstavlja jedan čovjek već ideja koju javnosti predstavlja nekoliko prepoznatljivih ljudi, a iza koje stoji široka stranačka baza.


Sklonost ka liderima nije nešto što je svojstveno isključivo SDP-u, cijeli Balkan je takav da mi volimo lidere. Razlozi za to leže u našoj prošlosti. Međutim, ljudi ne vole uvijek ono što je najbolje za njih. A progresivne političke partije ne bi trebale nuditi ljudima ono što oni žele, i naposljetku, ono što već imaju, već ono što je dobro za društvo. Ako nije tako, postavlja se pitanje gdje je vizija i ideja stranke? Što je progresivno u SDP-ovim ideološkim uvjerenjima? I na kraju: Što to SDP BiH ima ponuditi ljudima što druge stranke nemaju?

Moj prijedlog je novitet za Balkan, ali riječ je o modelu koji u Europi odavno postoji. Primjenjuju ga razne stranke lijeve orijentacije ali je najprepoznatljiviji kod ekoloških stranaka, tzv. Zelenih. Motiviran je idejom grassroots demokracije, odnosno takvog ustroja u kojem se što više utjecaja u donošenju ključnih odluka prebacuje na niže organizacijske nivoe.

S ciljem iskorijenjivanja liderokratije i istinske unutarstranačke demokratizacije predložio bih sljedeće:

a) Ukidanje funkcije predsjednik strank

b) Biranje članova Gradskog odbora, Nadzornog odbora, Predsjedništva, te kantonalnih/regionalnih i gradskih/općinskih odbora, nadzornih odbora i predsjedništava po principu „jedan član – jedan glas

c) Da se izvrši revizija članstva i odrede uvjeti koje članovi moraju ispuniti da bi zadržali članstvo u strancid)Da se Forumu mladih i Forumu žena Statutom zajamči autonomija u djelovanju, tj. da na njihove odluke ne mogu uticati oni članovi partije koji nisu i članovi Foruma mladih, odnosno Foruma žena.

e) Da Forum mladih i Forum žena donesu akt o djelovanju po kojem će se biranje članova FOM-a/FOŽ-a vršiti po principu navedenom pod b), te da se FOM i FOŽ svojom strukturom prilagode novoj strukturi stranke.

f) Da se u Statut stranke uvede institut referenduma, te da se o ulascima/izlascima iz koalicija s drugim strankama odlučuje putem unutarstranačkog referenduma. Referendum se može održavati i za ostala pitanja od visokog značaja koje članstvo definira Statutom stranke, na način koji članstvo definira Statutom stranke

g) Da se definiraju uvjeti pod kojima se članovi stranke i nestranačke osobe mogu naći na izbornim listama SDP-a

h) Da se definiraju uvjeti pod kojima netko može biti validan kandidat za neku od izvršnih funkcija u stranci.


Objašnjenje a)

Vjerujem da je ovo svima najzanimljiviji dio, pa bih ga htio dodatno pojasniti. Naime, kopirao sam model po kojem su uređene Zelene stranke u Europi. One nemaju predsjednika, već dvije osobe, uvijek jedno muško – jedno žensko, koje se zovu spokesperson što bi se na naš jezik moglo prevesti – glasnogovornik/ca. Glasnogovornika i glasnogovornicu stranke bira Kongres, mandat im traje godinu dana i najviše mogu biti izabrani devet puta. (Ovako je to uređeno kod švedske zelene stranke Miljöpartiet de Gröna.)

Dakle, ideja bi bila da SDP umjesto predsjednika stranke izabere dvije osobe različitog spola koje bi predstavljale stranku najmanje godinu dana, a najviše devet godina ako im svake naredne godine Kongres produži mandat.

[Da bi se spriječile manipulacije, treba naglasiti ako jedna osoba primjerice bude izabrana 3 godine za redom, četvrtu godinu ne bude izabranu za glasnogovornika/cu, pa petu godinu bude ponovno izabrana, nema pravo na još 8 novih mandata, već na još 5 maksimalno. Dakle, ukupno 9.]

Ne sumnjam da je ovo kod mnogih izazvalo začuđenost nakon što su pročitali, ali smatram da je ovo najvažnija reforma upravo s ciljem razbijanja kulta vođe. Ideja je da te dvije osobe koje bi najčešće predstavljale SDP-u javnosti ne budu percipirane kao vođe/predsjednici stranke, već kao osobe koje su glasnogovornici ideja i stavova koje iznose i zauzimaju tijela SDP-a.

Predsjedništvo (koje bi sad trebalo dobiti drugo ime) ima funkciju izvršnog organa SDP-a, a podrazumijeva se da bi od sada Predsjedništvo trebalo mnogo češće komunicirati sa stranačkom bazom nego što je to do sada bio slučaj. Na taj način se uspostavlja struktura odozdo prema gore, a gdje glasnogovornici stranke u javnost iznose stav stranke po određenim pitanjima. A ne, kao što je to sada slučaj, svoj osobni stav i odluku koju onda stranački organi samo trebaju potvrditi kako bi se formalno zadovoljio stranački ustroj.

Također, jako je važno da su glasnogovornici različitih spolova jer se time promovira ravnopravnost spolova i zadaje dodatni udarac patrijarhatu koji uvijek stvara kultove vođe. Trebalo bi također razmisliti trebaju li glasnogovrnici stranke dolaziti iz različitih etničkih grupa ili je to suvišno.

Objašnjenje g) i h)

Uvjete za g) i h) je predložilo Predsjedništvo Foruma mladih SDP-a na svojoj zadnjoj sjednici (8. sjednica Predsjedništva FOM SDP BiH, održana 19.10.2014.). Ti zaključci glase:

- Potencijalni kandidati za navedene pozicije u svom djelovanju moraju utjelovljavati socijaldemokratske vrijednosti, a njihove stručne reference moraju odgovarati poziciji za koju su predloženi.

- Zbog neometanog funkcionisanja partije potrebno je zabraniti istovremeno obnašanje čelne

funkcije u partiji i funkcije u izvršnoj vlasti na bilo kojem nivou.

- Minimalno četiri godine članstva u partiji je potrebno za kandidovanje za izvršnu i zakonodavnu vlast ispred SDP BiH.

- Obavezno sprovođenje unutarstranačkih konsultacija sa članstvom o kandidatima za izvršnu i zakonodavnu vlast.

- Kao kandidati SDP BiH za izvršnu i zakonodavnu vlast, mogu se naći i nestranačke osobe ili članovi čije članstvo je kraće od četiri godine uz obavezno sprovođenje unutarstranačke rasprave i Odluke kolektivnog organa odlučivanja pripadajućeg nivoa (GO/KO/OO) koja se donosi 2/3 većinom.

- FOM SDP BiH, kao i članovi FOM-a moraju biti aktivno uključeni u donošenje odluka o mladim kandidatima SDP BiH za izvršnu i zakonodavnu vlast.


Ja bih još volio dodati da se kandidiranje na izvršne funkcije u stranci uvjetuje brojem određenih edukacijskih seminara i radionica koje stranka organizira, a koje kandidati za izvršne funkcije moraju proći. Ovo predlažem jer se nerijetko znalo desiti da na stranačke funkcije u SDP-u budu izabrani ljudi koje nemaju osnovnog predznanja o idejama socijaldemokracije.

3)

Socijaldemokratskoj partiji Bosne i Hercegovine nije potreban samo novi stranački ustroj već i nove teme. U zadnje četiri godine, a posebno u vrijeme posljednjih izbora bilo je teško reći je li SDP BiH Komunistička partija Jugoslavije, nekakva socijaldemokratska stranka ili SDA 1990. Teško je bilo reći je li SDP nacionalna stranka Bošnjaka, multinacionalna stranka ili anacionalna stranka. Da ne idem dalje, samo ću još primjetiti da se SDP BiH u posljednje četiri godine širio koliko je god mogao na ideološkom spektru misleći da će tako dobiti glasove širokog biračkog tijela. O taktičkoj pronicljivosti takvog pristupa sve su rekli rezultati posljednjih izbora.

Skoro 50% birača nije izašlo na posljednje izbore. Kad bismo imali statistiku starosne strukture glasača i apstinenata, uvjeren sam da bi ona pokazala da je postotak neizlaznosti na izbore najveći kod mladih ljudi (18-30 godina). Socijaldemokratska partija mora pronaći način da pridobije simpatije i glasove onih ljudi koji dosad nisu izlazili na izbore, a naročito mlađih generacija koji su po svojoj prirodi progresivniji i otvoreniji za nove ideje i koji bi zbog toga mogli prepoznati SDP kao svoju stranku. Da bi to učinila, SDP treba početi zagovarati nove teme i ići u korak s temama europskih socijaldemokratskih strankama, kao i drugih europskih stranaka lijevog političkog spektra.

Drug Tito je odavno umro, i došlo je vrijeme i da ga članstvo SDP-a isplače i nastavi dalje s radom. Tita se treba sjetiti na prikladne datume, ali titoizam i jugonostalgija više ne trebaju biti glavne ideološke odrednice SDP-a. Socijaldemokratija u Bosni i Hercegovini treba prestati idealizirati prošlost i shvatiti da rješenja iz prošlosti ne odgovaraju problemima sadašnjosti. SDP-u su potrebne nove teme, a u ovom osvrtu predlažio bih one teme kojima se bavi europska ljevica i koje sporo ali ipak dolaze i do nas. Živimo u globalnom dobu, sve što je tema u europskom centru danas, stići će sutra i do europske periferije u kojoj se i BiH nalazi. Zašto onda SDP ne bi prvi afirmirao sljedeće teme:

- Feminizam

- LGBT prava

- Ekologija

Ovo, naravno, ne znači da bi ove teme trebale zasjeniti ono što je suština postojanja svake socijaldemokratske stranke, a to je ideja radničke borbe i društvene solidarnosti. Naprotiv, sve lijeve stranke u Europi su prepoznatljive po ovim temama jer one se sastavni dio lijevog političkog diskursa.

Društvena potčinjenost žena u prvom redu proizlazi iz ekonomske nejednakosti i u tom polju se feminizam i ljevica susreću. Ekonomski odnosi diktiraju strukturu društva, a patrijarhat je ništa drugo do sustav ekonomske i političke supremacije muškarca nad ženom.

LGBT odnosno queer tematika usko je povezana s feminizmom, a svakako je tematika kojom bi se trebalo zanimati i članstvo SDP. Kroz svoje višegodišnje djelovanje SDP je u javnosti izgradila imidž stranke koja staje u zaštitu nacionalnih manjina. Ne bi trebalo praviti razliku između manjina, stoga SDP treba izgraditi imidž i kao stranka koja staje u zaštitu seksualnih kao i svih drugih vrsta manjina.

Kad je riječ o ekologiji, ne treba mnogo objašnjavati hazardni uticaj kapitalizma na ekosustav našeg planeta...

Ove tri teme su, dakle, jako kompatibilne s osnovnom temom socijaldemokracije i ljevice općenito, tako da SDP ne bi trebao imati nijedan razlog da ih ne prihvati. One će kad-tad postati teme bh. društva, samo je pitanje hoće li SDP biti politička avangarda ili će čekati da netko drugi izgradi svoje glasačko tijelo na tim temama? A ima naznaka da su se takvi već pojavili na sceni.

Autor teksta Nino Zelenika

Tekst je napisan u studenome ove godine kao prijedlog reformi koje bi SDP mogao (i trebao) poduzeti

© Prometej.ba