​Cádiz

Za Cádiz se smatra da je najstariji neprekidno naseljeni grad u Zapadnoj Evropi. Naselje su na mjestu današnjeg grada osnovali Feničani iz Tira još 1104. godine pr. Kr. i dali mu ime Gadir ili Agadir, što znači zid ili uporište. Smješten na Atlantskom oceanu, na ulazu u veliki zaštićeni zaljev, Cádiz je kroz povijest imao važan strateški položaj, i vojni i trgovački. Feničani su tu osnovali luku u 7. stoljeću pr. Kr. Važnu ulogu Cádiz je imao u Punskim ratovima (III – II st. pr. Kr.), kada je pao pod vlast Kartage. Oko 200. godine pr. Kr. Cádiz postaje rimski grad, doživjevši snažan procvat i postavši drugi najnaseljeniji grad u Rimskom carstvu. U V stoljeću grad su uništili Vizigoti, zatim ga osvaja Bizant, pa opet Vizigoti, da bi od VIII do XIII stoljeća bio pod maurskom vlašću. Od XIII stoljeća Cádiz je pod kastiljskom (španjolskom) vlašću.

Iz Cádiza su polazile brojne prekomorske ekspedicije, uključujući drugo i četvrto Kolumbovo putovanje. Burna prošlost nije ga mimoišla ni u novom vijeku, od anglo-nizozemske pljačke s kraja 16. stoljeća do Španjolskog građanskog rata 1930-ih kada je bio baza podrške republikancima. Godine 1812. u Cádizu je proglašen prvi ustav Španjolske i jedan od najstarijih kodificiranih ustava uopće.

Cádiz je danas grad u španjolskoj autonomnoj zajednici Andaluzija, glavni grad pokrajine Cádiz, u kojem živi oko 114.000 stanovnika. Kao i drugi španjolski gradovi, Cádiz je uredno mjesto, puno uređenih parkova i drugih zelenih površina, u kojem se čini da nema ništa ni manjka ni viška, što bi odudaralo od skladne slike – osim jedne stvari, a to je neugledni telekomunikacijski toranj.

---

Prometej.ba/F.Š., M.Š.

---