image
Kristina Ljevak, 21.01.2023

​Žao mi je djeco vaših siromašnih života

Nebrojeno sam puta bila u situaciji da sjedim s mladim ljudima i nekim ko je već upisan u istoriju, i gledala sam te mlade ljude koji nemaju potrebu da nešto čuju. A možda je tako i bolje. Možda je lakše živjeti bez uzora i želja, laganim korakom niz nizbrdicu, što bi rekla Sonja Savić, ne znajući da će onda, kada nje više ne bude, doći Tik Tok

Ivan Lovrenović: Život na Gornjem gradu

Od svega što govore dječaci i djevojčice oko njega, ne razumije skoro ništa, u zemlju bi propao kada se baš njemu obraćaju pokušavajući ga uključiti, a sam rijetko progovara, jer kad progovori svojim bosanskim naglascima i turskim rječnikom, oni se među sobom zglédaju u čuđenju i nerazumijevanju

​Marguerite Yourcenar: „Oproštajni udarac“

Oblikujući fikcijske pojedince i stavljajući ih na pozornicu stvarnih povijesnih događanja, Yourcenar se daleko više od velike teme historijskih događanja i njihovih utjecaja na individualne sudbine bavi pojedinim ljudskim karakterima, emocijama i strastima

ALMIN KAPLAN: Sjene nad Hudsonom

Duhovi umrlih su sadržani u životima živih. Između rečenica koje čitamo, neprestano vidimo svijet mrtvih. Kada jedan od likova priziva duhove svojih pokojne supruge i djece, čitatelj shvati da u tekstu duhovi nisu nimalo manje živi od živih

Jelka

Konačno smo oko jelke. Na TV-u se čuju neki glasovi. Program se zove Narodna skupština. Mrzim ove ljude. Dok oni govore, ja moram da ćutim. Ovaj put je drukčije, jer kitimo jelku

​Povodac za želje

I sva bi se ova muka danas mogla lakše podnijeti da nije bilo posljednjeg susreta sa bananama. Jer mi, u svojoj nemoći, odrasli_e na balkanskoj tradiciji, samo znamo, kad ništa drugo ne znamo, da kupujemo hranu

Otac

To ne mogu biti djeca. Ne smiju se. Savršeno kite jelku. Roditelji posmatraju iz kuća. I cijela slika njega kako umire i oca kako ne dolazi prošla mu je opet u mislima

Džo Stramer – glas potlačenih i obespravljenih

Stramer je sa grupom The Clash jasno govorio o teškoćama sa kojima se suočavala engleska radnička klasa, osuđivao je imperijalističke težnje velikih sila, borio se protiv fašizma i time ostavio neizbrisiv trag u istoriji popularne muzike. Ovim tekstom odajemo počast toj jedinstvenoj ličnosti

​Balkanska ciganska muzika

Kada je veliki broj Roma bio porobljen za vrijeme Osmanskog carstva, mnogi njihovi vlasnici su tražili da Romi sviraju za njih; oni koji su to mogli bili su veoma cijenjeni. Ipak, manir u kojem su Romi obično predstavljani je više značaja davao samoj figuri ciganskog muzičara nego prirodi muzike koju su svirali

​Gustaw Herling-Grudziński: „Dnevnik pisan noću“

Ovi tekstovi se, sazdani od sjećanja, svježih dojmova, analiza, pravih manjih eseja, katkada i blagih polemika, čitaju i doživljavaju s povjerenjem prema autoru kao osobi čiji moralni i intelektualni autoritet izbijaju iz gotovo pa svakoga retka
Učitavam...