Marguerite Yourcenar: „Hadrijanovi memoari“

„Hadrijanovi memoari“ su, uz prekide, nastajali tijekom trideset godina autoričina života – to je velebno djelo zapravo raslo sa svojom autoricom. Bilo je potrebno doseći vlastite životne i autorske zrelosti, uz pomoć kojih bi se dosegnula ona Hadrijanova

Gajto Gazdanov: „Noćni putevi“

Gazdanov je romanom „Noćni putevi“ uspio dati uvjerljivu sliku noćnoga Pariza, oslikanoga u periodu između dva svjetska rata, pokazavši zbiljsku težinu privatnih svjetova koji su taj život kreirali, a koja je daleko od svakog, mitom, imaginacijom i umjetnošću uobičajeno krojenog šarma

Vladimir Nabokov: „Dar“

Može se, i u krajnje neslobodnim i zapravo ponižavajućim okolnostima, izvojevati sloboda, i ne samo to, već i vrst zavidnoga dostojanstva, okretnosti i ponosa, koji se rađaju kroz naslućivanje i probijanje do novih stvaralačkih putova

Virginia Woolf, „Svjetionik“

Roman „Svjetionik“ naročito propituje prirodu žensko-muških odnosa, kao i prisutnost ženskih i muških elemenata i principa u jednoj ličnosti, sklada ili nesklada koji rezultira nerazmjerom tih segmenata unutar bića

Isak E. Babelj: „Crvena konjica“ i „Odeske priče“

Babelj je sposoban ganuti čitatelja, no to ganuće nije plošne i lake prirode, njega proizvode prizori koji, nakon što se sa njima susretne, kao da ulaze dublje u čovjeka i ostaju dalje živjeti u njemu, nekim vlastitim, odvojenim životom

Heinrich Böll: „Vlak je bio točan“

Andreasova normalnost i ljudskost protuteža su nenormalnosti i neljudskosti rata. On žudi za mirom i slobodom tijekom koje bi se mogao prepustiti uživanju u poeziji, glazbi, u studiranju i stjecanju novih spoznaja, a ne može iznaći snage da napusti vlak koji ga, s velikom vjerojatnosti, vozi u smrt
Učitavam...