​Ödön von Horvath: „Vječni malograđanin“

Ton pripovijesti kao da hoće sugerirati kako ne postoji ništa sveto u ljudskome svijetu, u kojemu je svatko vrijedan poruge, gdje su nakaznost i potpuna amoralnost ljudi, glupost i sebičnost prevladavajući arbitri

Luigi Pirandello: „Pokojni Mattia Pascal“

Pronicljiv, dubok, prodoran, izrazito kompleksan i oštrouman, Pirandello ovim djelom ispituje granice ljudskoga bivanja, okvire egzistencije, njene uvjetovanosti, ljudsku prilagodljivost i smisao djelovanja i prihvaćanja određene životne uloge i identiteta

Italo Svevo: „Zenova svijest“

Većinu svog vremena Zeno provodi razmišljajući, analizirajući vlastito „ja“, pokušavajući shvatiti je li slab ili jak, koliki utjecaj društvo i izvanjski faktori imaju na njegovu osobnost

​Victor Serge: „Ako je ponoć u stoljeću“

Javljajući se kao glas s margine - kako one politike i povijesti, tako i kulture i umjetnosti, rukopis Victora Sergea nosi obilježje zbiljske, uvjerljive nezavisnosti, očišćenosti od pristranosti, čineći ga jedinstvenim glasom svjedočanstva onovremene zbilje Sovjetskog Saveza

​Antoine Compagnon: „Život iza sebe. Svrhe književnosti“

Postoje trenutci u životima pisaca kada se sa pisanjem prestaje – naročito onda kada je riječ o vlastitoj boli. S druge strane, i oni koji su prestajali često su kasnije znali uvidjeti kako ih nužda vlastita bića tjera na ponovni povratak

Oleg Mandić: „Život obilježen Auschwitzom“

Tada dječak, Mandić je posljednji čovjek koji je napustio Auschwitz. Tamo je često viđao dr. Mengelea i svjedočio najvećoj industriji smrti ljudske povijesti. Od 1955. do danas svjedoči i bori se da mržnja i zlo budu oslabljeni

Carlos Fuentes: „Inezin instinkt“

Gabriel je bio na putu da otvori izlaz iz kolektivnog naslijeđa, da ga prepozna u odricanju i žrtvovanju zbog ljubavi… Međutim, ostao je vezan uz ono što je očito obilježje tradicije njegova naroda

​Dino Buzzati: „Tatarska pustinja“

Prostor vojničke stege i organiziranosti, odsustva radosti, kao i stege što je sustav nameće pojedincu kroz njegovu zlouporabu za tobože „zajedničke i više ciljeve“, predstavlja svakako jedan pogled na opći ustroj ljudskih društava, način njihove organizacije i funkcioniranja

​Siegfried Lenz: „Sat njemačkoga“

„Prije nego što smo iskusili ekstremnu situaciju možemo vjerojatno reći što jesmo, ali tek pošto smo je preživjeli, znamo što se inače u nama krije.“

Günter Grass: „Sastanak u Telgteu“

Pripovijest slobodnom fikcionalnom obradom tematizira jedan zbiljski, povijesni događaj, koji se zbio u posljednjoj godini Tridesetogodišnjeg rata. Majstori i zanatlije jezika otpočeli su kreirati razdoblje koje više neće biti obilježeno destrukcijom i smrti, već mirom i rađanjem novoga, onim stvaralačkim

Jarosław Iwaskiewicz: „Sjenke“

Autor gradi priču tako da želi naglasiti marginalnost ideološko-političkih zbivanja, naspram onih duboko ljudskih, vođenih prije svega osjećanjima ljubavi i strasti, mržnje i ljubomore

​Lawrence Durrell: „Justine“

„Justine“ je prvi od četiri međusobno povezana romana, od kojih svaki govori o različitim aspektima složene priče o strasti i obmanama koje se odvijaju između jedne grupice ljudi u dekadentnoj atmosferi egipatske Aleksandrije, otprilike 30-ih i 40-ih godina prošloga stoljeća

Gaston Bachelard: „Poetika sanjarije“

Proučavajući i u ovome djelu bogat i važan život ljudske imaginacije, Bachelard iznalazi kako je u našoj psihi prisutan prirodan nagon za sanjarijom, čija je jedna od nemalih zadaća da nas oslobodi od tereta života. Sanjarija našoj psihi nudi jedan ustrajni kontinuitet počinka
Učitavam...