Izazovi su, prvo, izazov profanog, tj. oskvrnuća vjerskog, odnosno svetog njegovim pretvaranjem u političko; drugo, izazov kulturnog, tj. apsolutizacije partikularnoga beskorisnog što pripada kolektivu, naročito apsolutizacija u političkome; treće, izazov realnog, tj. političke stvarnosti stvorene 1990.-ih na području bivše Jugoslavije.

Hrvatski branitelji s krunicom oko vrata polagali su život na Oltar Domovine, srpski borci ginuli su «za krst časni i veru pravoslavnu», a Bošnjaci muslimani ratovali uz povike "Allahu Ekber" (Alah je velik). I kamo nas je to odvelo? Do ponora!

Piše: Nikola Knežević
Kultni serijal i dramatični zombi spektakl pod nazivom "Okružen mrtvima" - The Walking Dead, nije klasični post-apokaliptični narativ o preživljavanju još jedne u nizu "apokalipse mrtvih" već paradigma i simulakrum tragične i agonalne stvarnosti, te njene eshatološke izvesnosti i neumitnog kraja i civilizacijskog kraha koji je sve bliži.

Tragična sudbina nevinih ljudi koji su se našli u vrtlogu zla u prvoj polovici devedesetih na našim prostorima svoj je vrhunac doživjela u Srebrenici. Kao što je Auschwitz simbol svih stradanja nevinih ljudi u Drugom svjetskom ratu, tako je i srebrenička tragedija simbol patnje i stradanja nevinih ljudi u posljednjem ratu na našim prostorima. U Srebrenici su ljudska glupost i zloća doživjeli svoj vrhunac. Genocid u Srebrenici proveden je u djelo po ranije smišljenom planu. Za zločin nisu samo odgovorni oni koji su ga isplanirali i izvršili, već i tzv. „obični“ ljudi koji su stajali po strani i svojom ga pasivnošću odobravali.

Piše: Branislav MIKULIĆ 

Nakon što sam u Gaboroneu, glavnom gradu  Bocvane obavio sve razgovore u vezi posla na koji su me zvali, valjalo mi je ići natrag kući, u Holandiju. Let za Amsterdam je polazio iz udaljenog Johannesburga kamo  sam trebao poći automobilom, ugodnim  i prostranim Toyotinim kombijem kojeg je vozio šofer direktora BIDPA-instituta, onog na kojem mi je nuđeno zaposlenje.

Piše: dr. Ivan Markešić

Ako postoje samo i naznake za to, sasvim opravdanim čini se postaviti još neka pitanja: ima li uopće smisla ovim i ovakvim obilježavanjima vraćati se iznova u ne tako blisku prošlost i u toj prošlosti tražiti uporište za današnje naše djelovanje i ponašanje koje bi u odnosu na druge trebalo biti isključivo?

Na ovogodišnjem pulskom filmskom festivalu bit će premijerno prikazan još jedan film koji je rađen prema scenariju Josipa Mlakića – „Most na kraju svijeta“ redatelja Branka Ištvančića. Ovaj daroviti bosanskohercegovački i hrvatski književnik i scenarist tako je već dostigao ritam da se gotovo svake godine snima po jedan film po njegovoj priči. Ragovor za zagrebačko izdanje Večernjeg lista vodio Robert Bubalo.

Moderna je orijentirana na pojedinca. Pojedinac svoju sudbinu doživljava kao jedinstvenu i pojedinačno potrebnu odgovarajuće pomoći. Ovaj individualizam u velikoj mjeri otežava mnogim ljudima da dozvole da povijesno dokazani i kolektivni odgovori vrijede i za njih. Ovo priječi stoljećima očuvanim formama ophođenja sa katastrofama da se pokažu još uvijek održivima.