Caravaggio, Nevjerni Toma

Subota, 18. april 2020.

Izvještaj Oxfama, objavljen u januaru ove godine, kaže kako 26 najbogatijih ljudi na svijetu posjeduje 1 400000000000 dolara.

Toliko, kad na gomilu stave sve ono što u životu posjeduju, ima i oko 4 milijarde siromašniih žitelja ove planete. Onih koji žive repliku iz Alan Forda koja, ako dobro pamtim, kaže ovako: “Pet dolara?!? Tko je ikad vidio toliko novca na gomili”.

Kad korona virus i mjere zaštite od njega završe svoje - šta mislite, ko će imati još više a ko još manje?

Jesen će biti gadna. Najtraženija roba na svijetu biće novac (a kad nije?). Pa će oni koji ga prodaju - a to bi, da prostite, bile banke - lijepo zarađivati (a kad nisu?). Krediti se neće dizati za nove spratove na kućama i kola, nego za krompir, brašno, ulje i paprike.

Na zimu ćemo biti značajno siromašniji i zaduženiji nego prošle zime. Ali šta ćeš, ćuti: najvažnije je zdravlje, sve je dobro dok je živa glava na ramenu. Pare ti ionako ne mogu kupiti sreću. Pa jel’, realno?


Nedjelja, 19. april 2020.

Mislite da svijet pokreće nafta? Ili mislite da ga pokreću tehnološki izumi?

Ni blizu. Pokreće ga potplaćeni i neplaćeni rad: znoj, suze i krv ljudskih bića koja ne vidimo, o kojima ne čujemo i za koje nas, da se ne lažemo, zabolje ćuna – taman koliko one sa Menhetna zabolje za nas.

Evo vam još malo fakata. Zamislite kompaniju koja bi po tržišnoj cijeni zapadnog svijeta naplaćivala rad djevojaka koje ne idu u školu i žena koje nisu išle u školu, nego su umjesto toga ostale kući da njeguju djecu i bolesne članove familije. To se ne plaća, kažete? Ozbiljno – iako se sve ostalo plaća? Niko ti neće nasuti pivo džabe, niti će ti kola popraviti džabe, ali će ti 25 godina džabe čuvati bolesnog oca, jer se to tako podrazumijeva?

Elem, kompanija koja bi naplatila sav neplaćeni rad tih nekvalifikovanih, nevoljnih njegovateljica, imala bi godišnji prihod od 10 800000000000. To je tri puta više od godišnjeg prihoda globalne tehnološke industrije.

Poenta narativa o njihovim robotima, satelitima i vještačkoj inteligenciji koje će, navodno, ljudski rad učiniti nepotrebnim je samo jedno: da manje plate, a po mogućnosti ne plate ljudski rad, bez kojega svijet ne može danas, kao što nije mogao ni prije dva, pet ili dvadeset vjekova, svejedno. Poienta je: manje para za one koji rade, više para za sociopate iz Silikonske doline.

Da bi onomad oborio cijenu ljudskog rada morao si smisliti parni stroj a taj je parni stroj morao funkcionisati.

Ovi šupci obaraju cijenu rada danas tako što najavljuju izume koji će, navodno, biti operativni za 30 godina: pošto će to što ti radiš 2045. raditi kompjuter, evo ti odmah 45 posto manja plata, a tebi evo otkaz. I čim dođete kući kupite djeci tablet i telefon. Može? Može.


Ponedjeljak, 20. april 2020.

Ako slučajno niste razumjeli: u prvoj fazi radite od kuće. Tako, od kuće, radite zbog virusa – ali eto, potrefilo se da to smanjuje troškove poslodavca, jer umjesto da plaća poslovni prostor, tvoja kuća postaje njegov poslovni prostor, između ostalih smanjenja troškova.

U drugoj fazi ste manje plaćeni jer radite od kuće. Mislim, šta hoćete: primate manje para, ali ne morate na posao, dnevni troškovi su vam manji a povrh svega napokon imate priliku da u izolaciji provedete quality time sa porodicom. Kao Džek Nikolson u “The Shining”.

Treća faza je da radite od kuće, ali za to ne budete plaćeni – u trećoj fazi svi smo neplaćene žene koje rintaju po kući.

Gender equality na način liberalnog kapitalizma.


Utorak, 21. april 2020.

Njemački su naučnici sproveli veliko istraživanje o korona virusu. “Ne postoji značajan rizik od zaraze pri odlasku u kupovinu. Zaraza se ne širi doticanjem istih predmeta, nego dužim boravkom ljudi u neposrednoj blizini jedni drugih – tvrdi dr. Hendrik Streeck, direktor Instituta za infektologiju Sveučilišne bolnice u Bonnu”.

Eto ti ga sad.

A nisu li ranija, takođe referentna naučna istraživanja rekla kako smo sigurni samo kući, jer nas drugi čovjek može zaraziti ne samo kašljanjem i govorom, nego i disanjem? Nisu li nam ugledni naučnici savjetovali – šta savjetovali, naložili – da dezinfikujemo odjeću i obuću prije ulaska u kuću, a potom ravno u kadu, jer virus na raznim površinama ostaje u životu 17 dana?

Naučnici iz Bonna sada kažu kako virus nije ni približno zarazan kako se mislilo. Ni ruke ne morate prati 20 sekundi.

Kada je trebalo ići u karantin, nauka je dokazala da je virus izuzetno opasan.

Sada, kada zbog ekonomske nužnosti treba ukloniti lockdown, nauka je dokazala da nije opasan.

Kapital je uspio u onome u čemu nije uspjela religija. Nauka se, hrabro i uz velike žrtve, borila protiv religijske dogme. I pobijedila.

Da bi šaptom pala pred kapitalom. Od svih sluškinja kapitala, nauka je danas najkrotkija. Jer ona je iz najbolje kuće, sa najboljim obrazovanjem, rođenjem gorda. Ona je u vezi s gadom najniže pala.


Srijeda, 22. april 2020.

U crnogorskom parlamentu, šef kriznog medicinskog štaba Ranko Lazović hvali crnogorske vlasti i kaže kako su oni koji vode zemlju “slijepo slušali” nauku.

Čovjek se naježi od ovog “slijepo slušali”, naročito od slike slijepaca koji vode čitavu naciju.

Jer: kad god da slijepo slušaš i koga god da slijepo slušaš, nije brate dobro.

Lazović je, dakako, htio reći kako su crnogorski vladari prosvijećeni, oni koji bespogovorno slušaju medicinsku nauku.

Njihovo sljepilo je, dakle, nastupilo jer su slijedili svjetlost nauke. To je dobro sljepilo, je li?

A mogli su, da su slušali popove, završiti slijepi u mraku sujevjerja. Što je, dakako, loše.

Ovako. Popa koji bi tražio da ga slijedim nabio bih nogom u guzicu. Naučnika bih saslušao. Ako bih i krenuo za njim, pazio bih da škiljim, ili da virim ispod poveza na očima.

Jer ne samo da slijepo ne vjerujem. Nego ne vjerujem.

Osim toga, ne samo da ne slijedim onoga ko bi da vodi, nego s gnušanjem odbijam da vodim i da budem slijeđen.

Nema progresivnog sljepila. Sumnja je jedini način da vidiš, ma koliko malo, nepotpuno i nezadovoljavajuće to što vidiš bilo.

Ako vidiš takozvanu veliku sliku, ako vidiš sve i sve ti je jasno, čestitam: slijep si.

Autor: Andrej Nikolaidis, Žurnal.info, 23. 4. 2020.