Autor: Laslo Vegel

Nije sad počelo, i ne zna se kad će se završiti. Atila Meleg, ekonomista i sociolog – migracije su njegovo uže područje interesovanja – saopštava unekoliko iznenađujuće podatke. Sve do Prvog svetskog rata stanovništvo je napuštalo Stari kontinent: procenjuje se da je u 19. veku broj emigranata premašio 70 miliona. Toliko se Evropljana nastanilo na drugim kontinentima. Jedan njihov deo činili su kolonisti.

„Gde su se pojavili kolonisti, tamo uglavom kamen na kamenu nije ostao, niti je nikla trava. Iza kolonista stajala je, naime, vojska, oružana sila, i kolonisti su lako marginalizovali lokalno stanovništvo na svim nivoima. To je i tada u znatnoj meri pogoršalo, narušilo tradicionalne međuljudske odnose. Svojevrsna je ironija to što se danas, ovde u Evropi, ljudi osećaju ugroženim pojavom tolikog broja imigranata, i što su skandalizovani njihovim ponašanjem. Ali, pitam se, šta su evropski useljenici radili u kolonijama: počinili su nekoliko desetina genocida i potpuno preuzeli vlast“ – piše Atila Meleg u ovogodišnjem julsko-avgustovskom broju kečkemetskog časopisa Foraš.

I dodaje, da su se takve stvari (genocidi) dešavale, i da se o njima i znalo, još relativno nedavno, pre pedeset godina. Ne mislim da ovim skinem ovo pitanje s dnevnog reda, naprotiv, uveren sam da je reč o dubokoj evropskoj drami, i da je upravo sad evropsko jedinstvo najpotrebnije, kako bi kontinent mudro, staloženo i uspešno odbranilo evropsku duhovnost.

Duboko sam zabrinut za budućnost evropske kulture, za one vrednosti koje je Evropa stvorila po cenu ogromnih žrtava. Međutim, ruku na srce, ni sami ne cenimo dovoljno ove vrednosti. Tu spadaju pitanja ljudskih sloboda, ljudskog dostojanstva. Ne mogu smetnuti s uma ni to kakve je štete naneo Evropi nacionalizam. Milioni i milioni ljudi su životom platili ove pogubne ideologije. Pomislimo samo na koncentracione logore, na masovne grobnice. Kad bismo sve evropske vrednosti više cenili, uspešnije bismo izašli na kraj i sa problemom migranata.

Jedan od izvora sadašnje histerije jeste i u tome što ni mi sami ne verujemo u one vrednosti koje, tobož, hoćemo da odbranimo. Nedostatak samopoštovanja vodi ksenofobiji.

Prenosimo dio teksta s portala AUTONOMIJA.INFO. Cjeloviti tekst možete pročitati ovdje.