Budući da je, kako dalje stoji u uvodnim razmišljanjima, ključno pitanje ovo knjige kultura sjećanja, potrebno je postaviti pitanje što je funkcija sjećanja – „da podsjeća, prosvjećuje i upozorava ili da mobilizira, homogenizira, politički manipulira u svrhu jačanja moći političkih/etničkih/vjerskih elita. Isto se pitanje može postaviti i za komemoracije. Da li su komemoracije žrtvama genocida, zaista u funkciji sjećanja i odavanja počasti žrtvama ili se sve pretvorilo u mjesto političkih ekspozea o tome kakvu sadašnjost i budućnost žele vjersko-političke elite, i kako u tu svrhu mobilizirati, homogenizirati i koristiti žrtve i njihove porodice. Problem sjećanja i jeste u činjenici da se sjećanje reducira na politizirane komemoracije, a ne sustavno njegovanje sjećanja temeljnog na znanjima i spoznaji ciljeva i uzroka rata i s njime vezanih zločinaca“.

 

Stoga vam u prvom prikazu donosimo statistički pregled ukupnog broja ubijenih ili nestalih žrtava rata, vremensku distribuciju ljudskih gubitaka i ljudske gubitke prema statusu žrtava rata (civili ili vojnici). Dok spolnu i nacionalnu strukturu žrtava, ljudske gubitke vojnih formacija i prostornu distribuciju ljudskih gubitaka, kako na nivou BiH, tako i općina, donosimo u narednim prikazima.

 

U BiH je dokumentirana smrt ili nestanak ukupno 95 940 građana stradalih u periodu od 1991 – 1996, od čega su žrtve direktnih oružanih sukoba 94 430 građana, a 1 510 su indirektne žrtve rata. Od 95 940 za njih 84 746 su utvrđene okolnosti smrti, dok se za posmrtnim ostatcima 9 684 osobe još uvijek traga. Kad je riječ o 1996. predmet zanimanja su bile samo one osobe čija je smrt nastupila nakon prekida oružanih sukoba, a uslijed teških ranjavanja ili drugih nesreća nastalih u vrijeme ratnih operacija. Kao što se iz tabele  može vidjeti radi se o 32 osobe.

Tabela uno


U posmatranom vremenskom razdoblju od ukupnog broja 95 940 osoba koja su žrtve rata u BiH, u periodu od 1991 – 1996, njih 38 239 su ubijeni kao civili, dok je 57 701 poginulih vojnika. Dosadašnji podatci pokazuju da je između 3 500 i 4 000 vojnika ubijeno nakon zarobljavanja u statusu ratnih zarobljenika, odnosno prema međunarodnim konvencijama o pravilima i običajnima ratovanja, u statusu zaštićene osobe. U tabeli možemo vidjeti ukupan broj poginulih civila i vojnika od 1991 – 1996.

Tabela due


Posmatrano po nacionalnim skupinama vidljivo je da je odnos civilnih i vojnih žrtava kod osoba bošnjačke nacionalnosti, u odnosu na ukupan broj od 62 013 smrtno stradalih osoba, približno isti. Naime, njih 31 107 su civili, a 30 906 su vojnici. Od ukupno 38 239 ubijenih civila njih je 31 107 pripadalo bošnjačkoj nacionalnosti. Kod osoba srpske nacionalnosti ukupno je ubijeno 24 953 osobe. Od toga je 4 178 civila, odnosno 20 775 vojnika. Kod osoba hrvatske nacionalnosti od ukupnog broja 8 403 smrtno stradalih, civila je 2 484, dok je vojnika poginulo 5 919. U kategoriji osoba ostalih nacionalnosti ubijeno je 571 osoba, od toga 470 civila i 101 vojnik. 

Tabela tre

 

 Nastavlja se...

*Podatci i tabelarni prikazi su uzeti iz Bosanske knjige mrtvih urednika Mirsada Tokače. 

 

Prometej.ba | 9. 2. 2013.