Prema grčkoj mitologiji Gordi je rudo kola vezao užetom na kojem je napravio vrlo zamršen čvor. Kola su bila posvećena Zeusu, uz proročanstvo da će onaj ko ga uspije raspetljati postati vladar svijeta.

Protest rudara samo je jedan od pokušaja raspetljavanja Gordijeva čvorau energetskom sektoru Bosne i Hercegovine. Raspetljavanje ovog problema otkriva njegovu obimnost, a očekivano opterećuje sve građane, ne samo one zaposlene u rudarstvu ili energetici. Poskupljenje energenata – na što možemo najviše uticati, jer imamo i vlastite sirovine i proizvodne kapacitete – utiče na sve i iznenadilo je javnost. Upravljanje energijom u Bosni i Hercegovini, za razliku od drugih dnevnopolitičkih tema, zapostavljeno je i ne dobija adekvatan prostor za raspravu. Postojeći različiti strateški dokumenti nerijetko su produkcija želja donatora nevladinih organizacija koje iza njih stoje, a usvojeni su od strane vlasti više radi dokaza o radu parlamentarnih tijela, a manje zbog istinske primjene. Stvarna agenda je zbog toga ili drugačija ili najčešće nepostojeća, a značaj sektora marginaliziran. Evropska unija prvobitno je osnovana kao zajednica uglja i čelika, odnosno u samoj svojoj osnovi je zajednica nastala zbog potrebe upravljanja energijom i sirovinama.

Kada se govori o energetskom sektoru, najčešće se misli samo na električnu energiju. Međutim, BiH izvozi električnu energiju, a uvozi naftu i zemni gas. Iako ne postoji jedinstvena statistika, proračunom se može doći do podataka da energetski bilans BiH iznosi minus 22TWh: naime, prosječna godišnja proizvodnja iznosi 56 TWh, a potrošnja 78 TWh.

Struktura proizvodnje ukupne energije u BiH: 56 TWh

Struktura potrošnje ukupne energije u BiH: 78 TWh


Postoji mnogo potencijala za povećanje proizvodnih kapaciteta, a primarno električne energije, ali istovremeno i prostora za smanjenje potrošnje fosilnih goriva, uglja i sporo obnovljivog drveta kao energenata za ogrjev. Prema procjenama, iskorištenost hidropotencijala iznosi 39,8%, a u postdejtonskom periodu puštena je samo HE Mostarsko blato u pogon, te mini i mikro HE koje prema procjenama koriste između 1% i 1.7% hidropotencijala. Značajan napredak je također postignut u proizvodnji peleta i drugih ogrjevnih energenata od otpada i biomase, pri čemu je udio uvoza i dalje oko 70%, kao i u povećanju eksploatacije energije vjetra.

Problem sadašnjeg stanja i najavljenog finansijskog opterećenja potrošača električne energije rezultat je odsustva bilo kakve strategije BiH sa jasnim ciljevima i neriješenih administrativno-pravnih pitanja. Nelogične sukcesije podrazumijevaju cjepkanje većih energetskih sistema koji su od pedesetih godina prošlog vijeka u bivšoj državi planirani kao jedinstvene cjeline, a sada su podijeljeni na više razičitih operatera, čime se gubi na efikasnosti upravljanja sistemima. Neriješeni odnosi o pravu na sukcesiju i raspolaganje na međunarodnom nivou BiH su do sada oštetili, vodeći se podacima procjene iz 2008., najmanje 4,5 milijardi €. Postoje energetska postrojenja i objekti koji se djelomično ili većinski nalaze na teritoriji BiH, iz kojih nije proizveden niti jedan kWh energije za tržište BiH, već ga godinama koriste elektrodistribucije susjednih država za svoje potrebe, bez naknade. Radi se o HE na Drini – Bajina bašta i Zvornik, CHE Orlovac koja se napaja iz Buškog blata, kao i aktualiziranim elektranama hidrosistema Gornji horizinti na Trebišnjici.

Nedavno usvojeno ograničenje povećanja cijena električne energije do 20% umjesto tradicionalnog novogodišnjeg poskupljenja cigareta nije nova politika ili novi pristup već održavanje postojećeg stanja. Zvanični javnosti dostupni izvještaji, različito strukturirani, ne mogu niti dokazati niti opovrgnuti opravdanost povećanja, s obzirom na način kako su napisani, za svakog aktera posebno. Elektroprivreda BiH, uz brojna neproizvodna i “društveno odgovorna” opterećenja poslovanja, svake godine posluje pozitivno, dok rudnicima, prema analizi iz 2018. svaka iskopana tona uglja za termoelektrane donosi gubitak od 9.49 KM. To znači da bi de facto proizvodna cijena kWh energije iz TE mogla biti skuplja od prodajne za domaćinstvo, tako što de iure generiše dug u rudnicima. Ukoliko se proizvodnja pomnoži gubitkom, godišnje dug generisan na ovaj način iznosi okvirno 50 miliona KM. Također, na smanjenje dobiti iz izvoza direktno utiču i izvozne takse za emisije gasova CO2, koje se usljed međunarodnih sporazuma uvećavaju za 5% svakih pet godina. Prema raspoloživim informacijama, nije vidljivo da se povećanje eko takse uračunava u cijenu. Paradoksalno, isti ministar energetike za 2020. godinu najavljivao je smanjenje cijena električne energije, te u javnosti plasirao informacije o BiH kao zemlji sa najjeftinijom električnom energijom.

Nastavak legende sa početka ovog članka glasi da je Aleksandar Makedonski mačem presjekao Gordijev čvor, nakon čega je ovladao svijetom. U prenesenom značenju, određeni problemi moraju se rješavati neophodnim rezovima. U tom smislu, sveobuhvatan izvještaj nadležnog ministarstva sačinjen od relevantnih informacija svih aktera u lancu proizvodnje sirovina, energije i distribucije trenutno je neophodniji od pisanja ili analize dostupnih strateških dokumenata, iz kojih se ne mogu vidjeti jasni propusti sadašnjeg sistema. Iz tog izvještaja na koji je Vlada FBiH obavezana i plana sanacije prikazanih gubitaka, koji bi trebao nastati kao njegov rezultat, moglo bi se utvrditi da li će rudnici praviti uštede ili štete, da li se treba povećati cijena rude i za koliko. Za sada su i najave poskupljenja i ograničenja rasta cijena električne energije za domaćinstva krajnje špekulativan način upravljanja jednim od najvažnijih resursa u državnom monopolu i vlasništvu, a dosadašnji pristup ignoriranja problema dok ne nestane više nije primjenjiv.

Zbog toga se proizvoljna najava povećanja cijena električne energije za 300% suštinski ne razlikuje mnogo od proizvoljnog ograničavanja rasta cijena do 20%. Mjera ograničenja rasta cijene u trenutnim okolnostima samo kao kratkoročna reakcija ima smisla, a nikako kao trajno rješenje. Krajnji cilj svakako treba da bude jeftinija energija za građane i privrednike, dobivena iz obnovljivih izvora, te energetska neovisnost BiH.


Mirza Krajina, Prometej.ba


Izvori:

1. http://www.reic.org.ba/wp-content/uploads/2019/12/Position-Paper-1.pdf

2. https://www.epbih.ba/upload/documents/GI_2019_FINAL.pdf

3. https://bhnovosti.net/novosti/situacija-je-kompleksna-struja-ce-poskupjeti-ne-zna-se-koliko/7216/

4. https://geoubih.ba/Izdanja/Actavol5br10/12.%20Gab...

5. https://balkangreenenergynews.com/rs/hidroelektrana-brezice-na-savi-svecano-pustena-u-rad/

6. https://www.slobodnaevropa.org/a/struja-poskupljenje-elektroprivreda/31617913.html

7. https://index.ba/kako-je-propao-dugorocni-plan-razvoja-epbih-dok-rudnik-kreka-propada-ugalj-kupuju-iz-rs/

8. https://www.oslobodjenje.ba/vijesti/bih/najavljeno-poskupljenje-struje-dovodi-do-apsurdnih-situacija-jeftinije-je-radnike-poslati-kuci-i-davati-im-pola-plate-nego-poslovati-708470

9. https://energyeducation.ca/