Izbornik
  • Naslovna
  • Osvrti+
    • Marijan Oršolić
    • Franjo Šarčević
    • Ivan Dermiček
    • Suad Beganović
    • Jasmin Hasanović
    • Drago Bojić
  • Ljudi i krajevi+
    • Fabrikantacije
    • S margina zemljovida
    • Skrivena zemlja
    • Sjeverno od 49
  • Društvo i znanost+
    • Fundamentalna grupa
    • Dnevnik južnog vremena
    • Psihoterapija, politika & popularna kultura
  • Kultura+
    • Sedma умјетност
    • Ljudi i knjige
    • Pop poezija
    • Fotografija
    • Ritam nereda
    • Reč i misao
    • Nagovor na slušanje
    • Zaperci
    • Bijela tajna
  • Povijest+
    • Uzvratna posjeta Hubertu Butleru
    • Spomenici i sjećanje
  • Intervju
  • Prijevodi
  • Copy/Paste

Društvo i znanost prometej.ba 07.11.2011

Ivan Supek o Martinu Heideggeru

Pripremio: Franjo Šarčević Za njemačkog filozofa Martina Heideggera uglavnom se vežu riječi “veliki filozof“, “osoba bez koje se danas ne bi moglo u filozofiji“ i slično, želeći se istaći njegov navodno veliki značaj za filozofiju uopće. Kad pogledamo dalje da npr. Karl Jaspers, Karl Rahner, Abdulah Šarčević i mnoge druge relevantne teološke i filozofske ličnosti cijene Heideggera i njegov doprinos, s pravom možemo u prethodnoj rečenici ispred riječi značaj ukloniti navodno. Ja naravno nisam poznavalac Heideggera i ne razumijem njegova pisanja i naukovanja, pa prema tome ne mogu o svemu ovome ni iznijeti nekakav svoj stav. Ali, ukratko ću prikazati što je o Heideggeru mislio hrvatski fizičar, filozof, književnik i jedan od najvećih svjetskih umova 20. stoljeća Ivan Supek, koji je itekako kompetentan za ovaj problem a koji o njemačkom ontologu ne misli u epitetima.

 
Pročitavši Supekove knjige s kojima sam se imao priliku susresti (Tragom duha kroz divljinu; Ruđer Bošković: vizionar u prijelomima filozofije, znanosti i društva te Refleksije o znanosti i politici), u kojima se Supek dotiče Heideggera, stekao sam opći dojam da Supek gotovo nimalo ne cijeni Heideggera i kao čovjeka i kao filozofa. Neka o tome govore sljedeće crtice iznesene na temelju Supekovih zapažanja u spomenutim knjigama.

 
Martin Heidegger doprinio je iskrivljavanju Nietzschea, koji je ionako bio poremećen, pridonoseći njegovom posthumnom svrstavanju uz naciste. Tako on piše:
 
»Dva čovjeka, svaki na svoj način, uveli su pokret protiv nihilizma – Mussolini i Hitler – učivši od Nietzschea...«

Općepoznato je da je Heidegger bio svrstan uz naciste i da ih je svojim naukovanjem legitimirao. Tako se taj, kako Supek kaže, mističnokonzervativni ontolog, u rektorskoj besjedi 1933. obara na cijelu tradiciju prosvjetiteljstva u Njemačkoj i proklamira kao Hitlerov apologeta govoreći:
 
»Neka teorije i 'ideje' ne upravljaju vašim bitkom! Führer sam i samo on je njemačka realnost i njezin zakon, danas i ubuduće.«
Supek dalje piše:
 
„Mogu li se čitatelji pouzdati da takav Hitlerov apologet razborito prosuđuje znanstvenu i filozofsku problematiku? On arogantno omalovažava cijelu novovjekovnu filozofiju da je tobože otpočela zaboravom bitka koji će tek njemu progovoriti. Njegova smućujuća terminologija , puna nezgrapnih njemačkih kovanica, davala je privid iznimne originalnosti. Svakako, probaviti njegove knjige velik je intelektualni napor, ravan čitanju Hegela, a po takvom naporu neki mjere filozofsku dubinu. Martin Heidegger se pridružio napadajima Trećeg Rajha na znanost od fizike do antropologije, a njegovi su brojni sljedbenici širili poslije rata antiscijentizam, kad je već otpočela znanstvena revolucija. Nakon loma sa staljinizmom mnogo je marksista prilazilo Heideggerovoj ontologiji koja je bila bliska već slično formiranim glavama. I to sipanje magluštine bilo je pogubno za zemlje s malom znanstvenom i umjetničkom tradicijom. Heidegger je jako utjecao na egzistencijalizam, osobito na Sartrea koji je također u dijalektici bitka i ništavila tražio ljudsku slobodu. Heideggerovu igru riječima neka ilustrira ovaj odlomak iz Was ist Metaphysik: 
 »Treba da se istraži bitak, a inače – ništa; bitak sam, a dalje ništa; bitak jedino, a preko toga – ništa. Kako stoji s tim ništa? Postoji li Ništa samo zato što postoji  ne i negacija? Ili obrnuto? Postoje li negacije i  ne samo zato što postoji Ništa? ... Gdje nalazimo Ništa? Tjeskoba objavljuje Ništa ... Pred čime i zbog čega smo se bojali, bilo je zapravo Ništa ... Ništa samo ništi.«
To ne podsjeća samo na horror vacui, već i na skolastičko razglabanje.“
 
Na drugom mjestu Supek se opet osvrće na Heideggerovu terminologiju i na njegov nacizam:
 
„...Heidegger je nove ideje zamotao u tako apstraktnu terminologiju da se dobio pričin veće filozofske dubine ili originalnosti. Inače je on bio među nosiocima Kongresa njemačke znanosti 1933, sazvanog za proboj hitlerizma u sveučilišta i cijelu kulturu...“
Inače, na tom Kongresu, koji je održan u dekoru kukastih križeva i SA-špalira, predstavilo se Hitlera kao budućnost i sudbinu Njemačke, osudili su se teorija relativnosti i kvantna fizika kao proizvodi židovsko-liberalnog duha a sva velika otkrića pripisana su zdravom germanskom duhu. Mnogi fizičari, izdvojimo velikog spektroskopičara Johannesa Starka i otkrivača atomske jezgre Philippa Lenarda, pristajali su uz Hitlera i bili – kao i Heidegger – njegovi militantni sljedbenici, dok su se Heisenberg, Planck, Hahn i drugi časni znanstvenici distancirali od tog nacističkog crnog cirkusa. Stark je zahtijevao da se Heisenberg udalji s univerziteta, slično što je i Heidegger uradio prema Bergsonu.
 
Slavni Heidegger smatrao je da je Adolf Hitler oličenje njemačke sudbine koji je ujedinio dvije najveće ideje 19. stoljeća: nacionalizam i socijalizam. O razlozima zašto je završio kao pobornik hitlerizma Supek piše:
 
„To što je taj razglašeni filozof završio u apologetici nacionalsocijalizma, nije tako čudno nakon što je prezreo prosvjetiteljstvo, doba razuma i humanizma, tražeći istinu u 'šapatu bitka' i izvodeći promjenu iz suprotnosti Bitak-Ništa – svakako jedan mutan verbalizam u koji će sljedbenici uroniti pogađajući dubok smisao i utopiti se. Heisenberg mi je pričao da je američki general nakon okupacije pozvao istaknute njemačke znanstvenike i rekao im: 'Vi Nijemci ne možete bez mitova i mistike. Koga mi preporučate da tiskamo u zamjenu za Hitlerovo smeće?' U nastalom muku jedan od nazočnih je spomenuo Heideggera, i okupacijske vlasti su smjesta lansirale filozofa mistika u velikim nakladama. Svakako, nije to bio jedini niti najistaknutiji nacist kojega su pobjednici iskorištavali za svoje svrhe, katkada mračne i antidemokratske.“

Iz ovog kratkog prikaza vidimo dakle da Supek prezire: 1. Heideggerovu apologetiku nacizma i njegovog vođe. 2. njegovo mističarsko i zapetljano filozofsko naukovanje koje odaje pričin filozofske dubine a za koje Supek smatra da nema baš neke velike vrijednosti.

 

 

(POD) RAZNO

Dva teksta o genocidu nad Armencima
Strani bombarderi nadlijetali glavni grad BiH kako bi joj pokazali da je suverena država s teritorijalnim integritetom
László Végel: Potajno se nadam da još uvijek postoji stvarni svijet
​Sarajevski ološ ne prestaje ubijati najbolju sarajevsku djecu
Arhiva

Izdvojeno

29.04.2023
​Krah jedne politike opasnih namjera
23.04.2023
​Naše mračne tajne
21.04.2023
​Ovo nazivate fleksibilnim radom?
11.04.2023
Tarik Haverić: Nostalgia australis

DEPOSITUM SENTENTIAE

  • Amos Oz
  • Ernesto Sabato
  • Miroslav Krleža
  • Никола́й Бердя́ев
  • Ivo Andrić
  • Dietrich Bonhoeffer
  • Friedrich Nietzsche
  • Filip David (English)
  • Fjodor Mihailovič Dostojevski
  • Nikos Kazantzakis
  • Meša Selimović
  • Voltaire
  • Marko Vešović
  • Ivan Supek
  • Erich Fromm
  • Danilo Kiš
  • Leszek Kołakowski
  • Bezdan doziva bezdan
  • Vijesti
  • 17.10.2022
    Kako se boriti za građansku državu: vodič od 7 tačaka
    28.04.2020
    Portal Antimigrant: poziv na otvaranje logora i progon migranata poput bijesnih kerova
    18.06.2016
    Prilozi za novu Antologiju suvremene hrvatske gluposti: Kolinda i ekipa o navijačkim huliganima
    06.08.2015
    „Oluja mozgova“ u hrvatskoj i srbijanskoj verziji
    Arhiva
  • 05.05.2023
    Travnički izdavač "Dram radosti" na Sajmu knjiga u Leipzigu
    15.04.2023
    ​Ahmići i Trusina, 30 godina poslije
    21.03.2023
    ​Krešo Ban (1991 – 2023)
    15.01.2023
    „Senade, ja imam kredit“
    Arhiva
  • Vijesti
  • Osvrti
  • Ljudi i krajevi
  • Društvo i znanost
  • Kultura
  • Povijest
  • Intervju
  • Prijevodi
  • Copy/Paste
  • Prometej na društvenim mrežama
  • O nama
  • Impressum
  • Kontakt
  • Doniraj
  • Uvjeti korištenja
© 2015 - 2023 Prometej.ba Sva prava pridržana. Dizajn i programiranje: Callidus