Prema posljednjim informacijama Brazil je, na čelu sa predsjednikom Jairom Bolsonarom, odbio 20 miliona dolara koje su obećane na posljednjem samitu G7 održanom od 24. do 26. augusta u francuskom Biarritzu. Domaćin susreta sedam svjetskih sila, francuski predsjednik Emanuel Macron, tokom trodnevnog samita kao ključnu temu naglašavao je potrebu urgentnog odgovora na aktuelne požare u prašumi Amazon. Ipak, pozivajući se na suverenitet svoje zemlje, Jair Bolsonaro, iako je prethodno izjavio da Brazil nema finansijske resurse da se izbori sa požarima, optužio je francuskog predsjednika za kolonijalne pretenzije, te mu poručio da novac predviđen za pomoć saniranju posljedica požara u Amazonskoj prašumi preusmjeri negdje drugdje. Bolsonaro se, čija je politika bazirana na podržavanju poljoprivrednog lobija i kapitala nauštrb očuvanja sredine, smatra najvećim krivcem ekološke katastrofe.

Požari u najvećoj svjetskoj prašumi buknuli su uslijed alarmantne stope deforestacije, koja je prema podacima Nacionalnog instituta za svemirska istraživanja Brazila, premašila 3.926 kvadratnih kilometara prethodnog mjeseca.

Odbijanje Brazila da primi novčanu pomoć potvrđuje još jednom da je deforestacija prašume Amazona Bolsonarov politički cilj, a ne samo posljedica neodgovorne politike. Već je u svojoj predizbornoj kampanji Bolsonaro relativizirao stvarnost klimatskih promjena, zalagao se za smanjenje kazni za uništavanje prašume, govorio protiv organizacija koje se bore za zaštitu okoliša, pozivao na njihovu kriminalizaciju, te podržavao lobi koji ostvaruje profit sječom šuma. Nakon dolaska na vlast Bolsonaro je donio i odluku kojom se nadležnost regulacije starosjedilačkih rezervata prebacuje na ministarstvo poljoprivrede, čime je dao veću moć grupama koje lobiraju protiv zaštite okoliša. Sve navedeno jasno pokazuje da Bolsonarov problem nije nedostatak resursa i finansija za sprječavanje sada već nepovratne ekološke katastrofe, nego politička kratkovidnost i stavljanje politike kapitala iznad dugoročnog interesa ne samo vlastite zemlje, nego cjelokupne planete.

Međutim, iako većina medija, analiza i stručnjaka zasluženo izdvaja Bolsonora kao ključnog krivca za postojeće stanje, ono što često nedostaje jeste analiza sistema koji je omogućio Bolsonara i jačanje desnih struja.

Amazonska prašuma smatra se najvećom preostalom prašumom na Zemlji, prekriva trećinu Južne Amerike, a 60% njene površine nalazi se upravo u Brazilu. Inače je u njoj nastanjena otprilike petina svjetskih ptica i desetina svjetskih sisara.

Međutim, poljoprivredni lobi koji stoji iza pobjede Bolsonora u Brazilu nije isključivo lokalni. Radi se o interesu kompanija čija sjedišta se nalaze u Sjedinjenim Američkim Državama, Francuskoj, Holandiji, pa čak i "ekološki osviještenoj" Norveškoj.

Samim tim i odgovornost za trenutno stanje nije samo na populističkom desničarskom predsjedniku Brazila. Izdvajati njegove političke odluke kao isključive uzorke katastrofe bilo bi licemjerno u istoj mjeri u kojoj je licemjeran (iako potreban) odgovor zemalja G7.

Anela Hakalović, Prometej.ba