Nedostižni Higgsov bozon često nazivaju 'Božjom česticom' jer ona možda drži ključ za razumijevanje zašto objekti u svemiru imaju masu.


Pronalazak Higsovog bozona je jedan od najvažnijih zadataka Velikog hadronskog sudarača - ogromnog akceleratora subatomskih čestica koji je Evropska organizacija za nuklearna istraživanja – CERN – sagradila na granici između Švicarske i Francuske, a čija izgradnja je koštala 10 milijardi dolara. Znanstvenici u njemu sudaraju čestice ubrzane približno do brzine svjetlosti, nadajući se da će izazvati pojavu misterioznog bozona.


Fizičarka Pauline Gagnon kaže da, premda je nadimak čestice šala, mogućnost pronalaska Higgsova bozona je uzbudljiva i ozbiljna stvar.
„Za ovom česticom tragalo se dugo vremena pa je nazvana nedostižnom, kako ste naveli, jer već desetljećima – zapravo, 30-40 godina – pokušava se pronaći“, kaže Gagnon.


Podaci predstavljeni u CERN-u dolaze iz dvaju eksperimenata provedenih u Velikom hadronskom sudaraču – najvećem svjetskom razbijaču atoma, koji šalje snopove protona jedne prema drugima brzinom bliskoj brzini svjetlosti. Znanstvenici kažu da sila milijardi snažnih sudara u sudaraču daje rezultate koji nikada nisu bili viđeni.


lhc

Pogled na LHC u njegovom tunelu u CERN-ovoj laboratoriji u Ženevi


Fabriola Gianotti je glasnogovornica za jedan od dva eksperimenta provedena u CERN-u i kaže da su podaci pokazali nešto što znanstvenici nazivaju područjem masa. Ona to naziva važnim uspjehom.
„U području mase vidimo neke viškove događaja i prerano je da kažemo da li je višak posljedica pozadinskih fluktuacija ili se radi o nečemu mnogo zanimljivijem“, kaže Gianotti. „Mislim da ćemo na to pitanje moći odgovoriti s više izučavanja i više podataka. Ali, lijepo je to što znamo da ćemo, budemo li imali sreće, do kraja 2012, ili ranije, moći reći konačnu riječ.“


Teoriju o postojanju Higgsovog bozona razvili su britanski fizičar Peter Higgs i drugi prije više od 40 godina. Ona je značajan nedostajući dio takozvanog „Standardnog modela“ u modernoj fizici, odnosno „knjige propisa“ o interakciji subatomskih čestica i sila koje vladaju u svemiru. Higgsov bozon jedina je čestica predviđena Standardnim modelom koja još nije uočena. Njezin pronalazak bio bi jedno od najvećih znanstvenih otkrića u više od pola stoljeća. Njeno postojanje objasnilo bi zašto sve u svemiru ima masu i težinu: potvrdilo bi način na koji je Standardnim modelom opisano kako subatomske čestice međudjeluju i oblikuju građevne blokove svemira.


Voanews