Koza se žali lavu na zloćudnog vuka, a lav će: To me doista od njega čudi, jer je vuk prema meni uvijek dobroćudan.

 

Poraženo zlo stvara privid ostvarenog dobra.


Ljepota i toplina osmijeha tek iz duše izviru.


Ne možeš se osloboditi mraka, prezirući svjetlo.


U vreću se prije ugurava pitoma mačka, negoli ona koja grebe.


Na temelju svog neposrednog iskustva usuđujem se priznati da sam upoznao mnoge ljude koji su po mnogočemu bolji od mene.


Poštenja bi bilo više ako bi se o njemu razglabalo manje.


Kad bismo znali koliko je moćnik nesretan i slab, sve bismo mu oprostili.


Tko zlorabi nečiju blagost, ne će moći zlorabiti nečiju strogost i teror.

__________


Laž ima čvrste konce koji se s vremenom zamrse.


Dijete ne možemo kazniti što govori istinu jer je maloljetno.


Pauk leptirici: Svrati se malo k meni, dušice moja,

Ova je kuća i moja i tvoja.

 

Bolje se i posvađati, nego u miru jedan drugom lagati.


Manje bi bilo laži da se ne kažnjava istina.


Laž se teško ukucava u slobodoumnu glavu.


Laž se može izreći bez ijedne jezične pogrješke.


Laž se grozi na otvoren dijalog.


Zašto se svi lažljivci bore za slobodu tiska?


Imaju oči, a ne vide da je car gol.


Motika nam nije mila, ne samo zbog toga što je teška, već i zbog toga što ne može ništa slagati.

____________


Dostojan si svake hvale ako te raduje slobodan čovjek.


Zračak slobode nekima oči bode.


Odloži oružje pa ćemo razgovarati.


Lako je nešto odgovororno tvrditi ako nema institucije odgovornosti.


Nitko ti neće zahvaliti za ono što moraš silom uraditi.

_____________


Novac crče od smijeha kada čuje kako je knjiga čovjekov najveći prijatelj.


Zlatna ribica nije ni svjesna da ispunjavanjem svake želje čovjeka gura u propast.


Kad bogataš priča gluposti, svi su zapanjeni njegovom mudrošću.


Zlatna ribica je došla do empirijskog zaključka da nijedan buržuj ne želi biti proleter i da svaki proleter želi postati buržuj.


Želiš li čovjeka uništiti samo ga upućuj na to da od drugih mora imati više.


Što se moram s tobom dogovarati, ako te mogu poraziti.


Gladan čovjek nikada neće otvoriti radio prije paštete.


Čovjek se u stvar pretvara i što mu fali.

Stvari su ionako na većoj vrijednosnoj skali.


Da bi doista postao cool, podigao je kredit.


Evo kupujem jahtu treću, pa zar ovaj sustav nije donio svima sreću.


Ne vjeruj lopovu, a još manje karijeristi.


Bolje je biti siromašan čovjek, nego bogat stroj.

____________


Tko sije strah, žanje ulizice.


Smutljivac se zaklinje i zaklanja svetostima.


Umišljenika ne mogu podnijeti više od pet minuta

jer ne znam što ću mu dalje lagati.


Dobro se obogatio boreći se za radnička prava.


Koliko je god tvrdoglav da su dva plus dva sedamnaest, još je tvrdoglaviji da dva plus dva nisu četiri.


Lopovu ništa ne piše na čelu, ali ga proganja osjećaj da mu je čelo išarano.

____________


Ljubav je strašno jednostavna, a mržnja jednostavno strašna.


Blizina se ne mjeri metrom nego srcem.


Samo iskra ljubavi može rasplamsati vatru dobru.


Idealno su se voljeli Braco i Seka dok se nije ispriječila imovinska hipoteka.


Daltonist je za sve boje, osim za crnu.


Ne može vuk istovremeno napasti i crne i bijele ovce, kako bi rekao Heraklit. On samo može bijele obmanuti da će ih poštedjeti.


Ne će švraka ništa imati protiv slavuja, sve dok slavuj ne propjeva.

____________


Ako luđak stavi carsku krunu, pravednika čeka užarena.


Od kapljice tinte može poteći rijeka krvi.


Vlastodršci vole mudre izreke, ali nikako ne mogu svariti onu:

Ničija nije do zore gorjela.


Za narod govore da je stado, ili stoka, ovisno od toga trpi li ili se buni.


Tko je prouzročio nesnošljivo stanje, prouzročio je i revoluciju.


Tko ne uvažava razlike, drugi su mu trn u oku.


Diogen je uzaludno tražio Čovjeka,

za razliku od političara koji s lakoćom pronalaze Narod.


Nekoć je u ime radničke klase praznio samoupravljačke kase,

a sada je kolekcionar punih kesa poradi viših nacionalnih interesa.


Što je vrag onako zabrinut i tužan?

Kako i ne bi kad vidi da se popravlja sveukupna situacija.


Idiot nam ne može ništa dok ne postane Nešto.


Silvestar Ištuk, Kradljivci vrlina, DHK HB, Mostar, 2009.

Silvestar Ištuk (1944) hercegovački je književnik. Kradljivci vrlina mu je zbirka aforizama, sentencija i gnoma, a objavio je još petnaestak kniga.


Nastavit će se...