Na fotografiji koju vidite nalaze se Kana, Iva i Tuma, pripadaju brazilskom narodu Matis. Njih troje žive u zajednici koju bismo mogli nazvati bračnom, ali oni ne znaju šta znači ljubav, nemaju to u kulturi, kako to kažu u filmu „Ljubav oko svijeta“ hrvatskog bračnog i autorskog para Davora i Anđele Rostuhar.

Ako se nekome okončanje vlastite veze poklopi sa gledanjem ovog filma bez sumnje će poželjeti da i sam_a pripada narodu Matis, da negdje po prostranstvima Amazona ne mora po ko zna koji put zacjeljivati bolne rane i skupljati krhotine koje od nas ostanu kada ljubav nestane.

Umjesto da odu na sedam dana u neku evropsku metropolu i fotografišu se na svim „Instagram mjestima“ ili u još manje inventivnoj izvedbi dobace do all inclusive aranžmana na Jadranu, a ostatak novca investiraju u šporet s indukcijskim pločama i štapni mikser posljednje generacije, Davor i Anđela odlučili su da medeni mjesec provedu na jednogodišnjem putovanju po svijetu kako bi dobili odgovor na pitanje – šta je ljubav, razgovarajući u konačnici sa više od 200 ljudi u 30 zemalja na šest kontinenata.
I vlastitu emotivnu priču su nekonvencionalno zaokružili zarukama na Zaljevu ljubavi na Antarktici, gdje je Anđela Davora dopratila na njegovu ekspediciju do Južnog pola.

U nezamislivo raznolikoj galeriji parova u kojima nisu nužno po dvije osobe, mi ne upoznajemo samo tipične heteroseksualne supružnike ili uobičajene parove u istospolnim zajednicama; dokumentarac „Ljubav oko svijeta“ otkriva nam nedovoljno poznate predjele i upoznaje sa ljudima koji prakticiraju zajedništvo s kakvim se nismo sretali.

Uz poligamne veze u različitim dijelovima svijeta, Anđela i Davor pronašli su i primjere poliandrije u podnožju Himalaja gdje žene imaju više muževa. U konkretnom slučaju iz filma žena živi s dvojicom braće.

Portreti emotivnih odnosa u ovom nesvakidašnjem dokumentarcu uključuju i ljude iz zapadnih kultura koji prakticiraju poliamoriju ili višeljublje, odnosno održavanje intimnih odnosa sa više osoba uz suglasnost svih partnera_ica.

Ali autorska namjera nije bila da nas izmjesti iz našeg uobičajenog doživljaja emotivnih odnosa i revidira najčešće tradicionalne stavove prema njima, naprotiv, suština ovog filma je pokazati „kako ljubav nikada ne može biti jednostavna, ali kako je, istovremeno, tek nekoliko stvari na Zemlji jednostavno poput ljubavi.“

Anđela i Davor imali su isto polazište prilikom svakog intervjua. Pitanje kako su se parovi upoznali vodilo ih je do pojedinosti iz njihovog svakodnevnog života, a ona su uključivala traumatična iskustva gubitka djeteta, nemogućnosti začeća, specifične okolnosti ugovorenih brakova, promjenu vjere zbog ljubavi u kulturama u kojima se to podrazumijeva. Mnogo dokumentovanih priča može poslužiti kao predložak za igrani film, poput one o Japancu Hiroyuki, bivšem pripadniku mafijaškog klana Yakuza koji je jednog dana bez pozdrava ostavio suprugu i maloljetnu kćer, da bi se vratio nakon godinu izbivanja. „Spasila me svojom bezuvjetnom ljubavi i izvukla iz pakla u kojem sam živio“, rekao je bivši Yakuza a današnji evangelistički pastor.

Najživotnije, a time i najširoj publici najbliže, su priče o situacijama koje su mogle dovesti do kraja braka ali koje su premoštene zahvaljujući otvorenosti i spremnosti na dijalog kao ključnom preduslovu opstanka veze, pa čak i onda kada ta otvorenost uključuje i razgovor o zaljubljenosti u neku drugu osobu. Ovdje ne govorimo o višeljublju nego o starim dobrim monogamnim zajednicama u kojima se ponekad dogodi ljubav prema trećoj osobi.

Uz realan odnos prema izazovima koje višedecenijski zajednički život nosi vidjećemo i ljude koji kao da su iskoračili iz priručnika o moći pozitivnog mišljenja pa i na plaćanje režijskih troškova i pranje suđa gledaju vrlo euforično jer to je „naše smeće, naše posuđe i naši računi“. Doduše, nije loše ako pomaže da se u zatrpanom sudoperu pronađe više smisla nego što objektivno takav prizor nudi.

Put oko svijeta Anđele i Davora Rostuhara u potrazi za odgovorima o ljubavi koji je vodio od amazonskih šuma do malih pacifičkih zemalja odvijao se u posljednjoj predpandemijskoj godini i pokazuje nam svu raskoš svijeta koja je postojala prije nego što je COVID 19 promijenio planetu.

Kadrovi egzotičnih predjela ili velikih metropola jednako su dojmljivi kao i lične priče ljudi o ljubavi, zaljubljivanju i braku. Ovi putopisci i pustolovi uspjeli su arhivirati posljednje dane našeg prošlog života što ovaj, sam po sebi vrijedan film, čini još važnijim.

Identificiranje s junacima i simpatije prema njima ovisiće svakako od našeg iskustva i očekivanja od zajedničkog života.

Jedan od pogleda koji možda nudi najviše prostora za analizu i moguću primjenu u vlastitoj praksi je razmišljanje žene iz para koji su Hare Krishna sljedbenici i koja otprilike kaže kako ćemo u svakom narednom odnosu doći do trenutka koji će podrazumijevati prepreku i problem, pa je zato bolje tu prepreku prevazići u postojećoj vezi.

U najkraćem, film „Ljubav oko svijeta“ pomoći će stvaranju vlastite šire slike prilikom pogleda na prirodu emotivnih odnosa i povesti vas na putovanje u zemlje u koje se ne dolazi baš svakodnevno i mimo COVID-a.

Bh. distribucija ovog dokumentarca počinje 4. novembra (link na projekcije https://ljubavokosvijeta.com/srbija-bih-turneja/) u Sarajevu i nastavlja se u drugim bh. gradovima.

Prometej.ba