Njord kao nordijski gospodar oluja

Od strane mnogih znanstvenika poistovjećen s “Nerthus [1], Majkom Zemljom” o kojoj govori Tacit, Njord je u kasnijoj nordijskoj razradi postao božanstvo koje štiti more i vjetar, gospodar nevremena, djelitelj sreće ili jada mornarima i ribarima. Posebno simbolično značenje brodova, koji se u nordijskoj mitologiji često javljaju kao prijevozna sredstva za putovanje u zagrobni život, može biti smatrano daljnjim produbljenjem posebnog odnosa između smrti i života, povezanog s Vanima, nordijskim božanstvima plodnosti, čiji je Njord najveći predstavnik.


Iz zbirke nordijskih mitova i razmišljanja o njima Svijet nordijskih mitova, koju je priredio Miroslav Jurešić. Ovo je 22. tekst

Držeći kormilo snažnom rukom, mornar je pažljivo promatrao obzor očekujući znak, povoljni nalet vjetra koji bi prekinuo okrutnu morsku tišinu. Sve njegove misli bile su upravljene Njordu, bogu koji je mogao razumjeti njegove brige jer je i on bio ribar. Štoviše, živio je u Noatunu, “Obitavalištu brodova”, što je izraz kojim su stari Nordijci označavali ogromno oceansko prostranstvo ili luku. Stalno uronjen u morske vode, bog je imao kožu potpuno prekrivenu morskom soli, tako da je izgledao bijel poput brašna. Jedino mu je lice bilo tamno, preplanulo i izbrazdano dubokim borama poput onih koje se mogu vidjeti na licima starih mornara.

Njord je pripadao velikoj obitelji bogova Vana, božanstvima zaštitnicima plodnosti i rodnosti, koji su živjeli u Vanaheimu. Međutim, u počecima vremenâ, kada su Asi zaključili mirovni sporazum s Vanima, gospodar brodova prešao je u Asgard. Poštujući običaje Vana, Njord je imao incestuozne odnose s jednom svojom sestrom, a iz njihove su veze rođeni Frey i Freya, prelijepa božanstva koja su postali zaštitnici rasta i umnažanja ljudskih bogatstava. Udovoljivši drugim bogovima, Njord se potom oženio sa Skadi, kćeri giganta Tjazija. Međutim, njihov brak nije bio baš najsretniji, jer su njih dvoje imali potpuno različite karaktere i sklonosti. Primjerice, Skadi je bila stvorenje mraza, naviknuta da oko sebe osjeća hladni zagrljaj snježnih planina, da čuje mukla zavijanja gladnih vukova, da svojim lukom lovi veličanstveni plijen, da brzo poput vjetra skija po neprohodnim padinama visokih planina. “Gospodarica brodova”, kako su je nazivali, željela je svaki trenutak svoga života provesti u Trimheimu, “Domu buke”, na područjima gdje je vladao njezin otac.

Naprotiv, naviknut na krikove galebova, na slatki i nepromjenjivi zvuk udaranja valova, na snažan i prodoran miris soli, na lomljenje valova o obalu, Njord sigurno nije mogao podnositi mračnu atmosferu ljutih zima u planini. Ne želeći prekinuti svetu bračnu vezu, dvoje supružnika sklopili su dogovor da će devet dana boraviti u Trimheimu, dok će drugih devet dana njihovo boravište biti u Noatunu. Međutim, nerijetko su stari mornari, sjedeći i krpeći mreže na obali, čuli bolna Njordova naricanja koji je, prinuđen na prisilni boravak u Trimheimu, izražavao svoju nesavladivu nesklonost prema planinama, snijegu, skijanju i svakom predmetu povezanom s rodnom zemljom njegove supruge. Isto su tako lovci govorili da su tijekom lova u visokim planinama čuli “Gospodaricu krplji” kako, u besanim noćima provedenima u Noatunu i obuzeta teškim mislima, neutješno žaluje i čezne za povratkom u svoje gore kako bi mogla gaziti svježi i mekani snijeg po visokim stazama.

Možda je upravo zbog ovoga “putujućeg” braka i stalnih seljakanja koja je podnosio, Njord bio tako kapriciozan i nepredvidiv u davanju svojih milosti. Tako je jednim udarom vjetra iznenada mogao promijeniti ishod lova na neku izvanrednu ribu. U skladu sa svojom ekstremnom podvojenošću, koja je bila veoma dobro poznata starim Nordijcima, ovaj je bog napretka i bogatstva mogao u isto vrijeme i uništavati brodove, odvodeći u smrt čitave posade. Uostalom, kako su oni običavali govoriti, nije li on bio “Gospodar brodova”? Onih istih brodova na kojima su u dalekim vremenima kraljevi i plemići podizali svoje pogrebne lomače, predajući svoja tijela plamenu prije dugog putovanja u mračne i tajnovite predjele onostranog svijeta? A ovo posljednje putovanje povjeravano je upravo Njordu, koji je štitio lađu-lijes. Konačno, ove misli o smrti i životu, nadi i tjeskobi obitavale su u srcu svakoga ribara kada bi, pod zvjezdanim nebom, razmišljao o opasnostima povezanima sa svakim pojedinim izvlačenjem mreže. U svakom slučaju, trebalo je zahvaliti Njordu, gospodaru brodova.

_____________

[1] Kad je u pitanju figura božice Nerthus, postoje dvije različite teorije. Prema jednoj grupi autora, nordijski su narodi u početku štovali istoimenu božicu koju su kasnije preimenovali u boga Njorda zbog zahtjeva novonastale patrijarhalne kulture koja je u drugi plan stavila ženska božanstva. Što se tiče druge teorije, Nerthus je ustvari bila neimenovana Njordova sestra s kojom je on imao incestuoznu vezu iz koje su se rodili Frey i Freya. Bilo kako bilo, ova je božica u davna vremena sigurno imala kult posvećen sebi.