FOSILNIM KORITOM RIJEKE NERETVE DO UŠĆA U RIJEKU – VRBAS
Tekst i fotografije: Miro PAVLIČEVIĆ, prof.Razlamanje litosfere (Rame i šireg prostora) na prijelazu iz epohe miocen (23,03 – 5,332 mil. god.) u epohu pliocen ostavila je radikalne posljedice i u hidrogeografiji ovog prostora. Tektonski i neotektonski pokreti sredinom pliocena (5,332 – 1,806 mil. god.) rasjedaju litosferu između Čvrsnice i Prenja te Raduše i Vranice i omogućuje formiranje korita i toka rijeke Neretve.
Rijeka Neretva, od svog izvora (vrela), usjekla je korito i tekla prema sjeverozapadu u Jablaničko-konjičku tektonsku potolinu, u tektonsko jezero. Potom iz tektonskog jezera otjecala je, dalje, današnjim koritom (i kanjonom) rijeke Rame do naselja Lug, a od naselja Lug kanjonom Ponir (na južnom ulazu u naselje Prozor). Posljedice tektonskih i neotektonskih pokreta u litosferi su premještanje, dijela, sedimentnih stijena trijasa i jure iz Ponira na Makljen. Toponimi Makljen i Ponir bili su spojeni do kraja pliocena i činili su fosilno korito rijeke Neretve do ušća u rijeku – Vrbas. Krajem pliocena na području današnje brane HE Jablanica dolazi do snažnijih tektonskih i neotektonskih pokreta, koji rasjedaju litosferu i izdižu korito rijeke na sjeveru (a korito postupno postaje fosilno). Rijeka Neretva, okreće tok za 180⁰, počinje teći prema jugu. I ranija istraživanja, mogućeg, fosilnog korita rijeke Neretve (i na drugim dijelovima fosilnog toka) to potvrđuju, a dokazi su vidljivi i danas, u Žlibu...
Kanjon Ponir – južni ulaz u naselje Prozor
Žlib - fosilno korito rijeke Neretve ( i cesta prema prijevoju Makljen na 1123 m n.v.)
Žlib - u fosilnom?! koritu rijeke Neretve (s nadmorskom visinom od 700 – 1100m)
Oblutak u Žlibu
U Žlibu - valutice su nošene jačom kinetičkom erozivnom energijom vodotoka
Oblutak u Žlibu
Širi prostor Žliba je i današnja topografska razvodnica Jadranskog i Crnomorskog slijeva
Žlib je bio dio gornjeg toka rijeke Neretve ( i nastao je bez rasjedanja)
Rijeka Neretva u svom današnjem koritu (nizvodno od naselja Jablanica)
Rijeke Vrbas i Neretva tekle su istim koritom (nizvodno od naselja Dobrošin) k Crnom moru
Gornji tok rijeke Vrbas (Općina Gornji Vakuf-Uskoplje)
U naselju Dobrošin vidljive su dvije riječene terase rijeke Vrbas (Općina Gornji Vakuf-Uskoplje)
Lijepo oblikovane riječne terase, rijeke Vrbas, između naselja Boljkovac i naselja Dobrošin
Pogled iz Žliba, prema sjeveru, na dio planine Vranice (Općina Gornji Vakuf-Uskoplje)
Žlib - pliocenska Gornjeneretvanska dolina
…I današnje aktivnosti oko gradnje hidroelektrana u jugoistočnoj Hercegovini možda će ostaviti tragove (još jednog) fosilnog korita rijeke Neretve… ■
| Prometej.ba, 16.09.2012. |