Podbor ispod borova

Nekada u prošlosti, prije više stotina godina, preci današnjih Podborana, nadomak sela zasadiše pomalo neobičnu vrstu bora, po kojemu je malo po malo ovo selo sve više i više postajalo prepoznatljivo. No, tumačenje da je Podbor po tim borovima dobio ime nije potvrđeno. Uvjerljivije je drugo tumačenje, koje kaže da se na kosi Dubini u davnoj prošlosti nalazio velik bor, toliko velik da se u njega moglo ući, te da je u njemu bilo moći donesenih iz Dalmacije, koje su čuvale narod od poplava.

Bilo to ovako ili onako, naziv Podbor je zasigurno povezan sa borovima, pa bilo to prema prvom, drugom ili nekom trećem nezapisanom tumačenju.

Podbor je naselje razbijenoga tipa, smješteno na sjeveroistočnoj obali Ramskog jezera, podno planine Kolivret, na 600 metara n.v. Kao i svako drugo mjesto i Podbor se ističe po nekim svojim posebnim karakteristikama. Posebno ga čini jedinstvenim i posebnim crkva sv. Ane, za čije je postojanje ponajviše zaslužan nekadašnji ramski gvardijan fra Živko Petričević, koji je započeo i vodio radove na izgradnji. Neumornim angažiranjem fra Mate Topića crkva je lijepo i skladno uređena, i blagoslovljena 2005. godine. Crkva je umjetnički izrazito bogata, i sve te umjetnine su doprinijele da ova crkva odiše dostojanstvom i „pozivom“ na molitvu, i sabranost bez ikakve tmurnosti i jadikovanja nad životom. Sljedeća posebnost Podbora leži u visoravni Gračac, smještenoj povrh naselja. Generacije i generacije Podborana su svojoj djeci i unučadima prenosile uspomene i priče o Gračacu, o skrivanju ramskih franjevaca, o crkvi i pratarskoj kući, koje su bile smještene negdje iza brda, o pratarskom gaju, vodi i šetalištu… Na Gračacu se i danas mogu pronaći ostaci keramike i nakita. Fra Mato Topić dao je ideju za obilježavanje ovoga povijesnoga lokaliteta. Smatrao je da od crkve sv. Ane, pa do vrha Gračaca treba sačiniti i moliti put križa. Podborani su zdušno prihvatili tu ideju i bili su izrazito otvoreni. Skupina poletnih i marljivih ljudi, okupljena oko Ante Jeličića uredila je stazu, postavila klupe za sjedenje i još mnogo, mnogo drugih detalja, koji sami po sebi služe svojoj svrsi, a ne narušavaju ambijent niti prezentiraju bilo kakav kič. Da projekt bude još „originalniji“ odlučili su za svaku postaju iz groblja šest ramskih župa donijeti što stariji i što ekspresivniji križ, sa željom da ti križevi povezuju tužnu povijest Rame, od ranog kršćanstva u Rami, pa sve do naših dana…

Podbor je bio naseljen još u davnim vremenima. Tome svjedoče gromile na visu Gradini, koja je smještena sjeveroistočno od sela, srednjovjekovno Vardino groblje sa svojih 13 stećaka različite orijentacije i „grčko“ groblje Višnjac, na kojemu se nalazi 5-6 stećaka i jedan križ.

Predaja kaže da je Podbor više puta stradavao od kuge, ali da selo nikada u potpunosti nije stradalo. Ljudi su se, bježeći od kuge sakrivali u tzv. Jelinu pećinu.

Što se tiče današnjeg Podbora i današnjeg života u njemu, mogu reći da je on isti kao i u ostalim ramskim mjestima. Primarni problem je nezaposlenost, pa praksa odlaska i trajnog iseljavanje još uvijek traje, i iz godine u godinu se sve više povećava. U Podboru je nastankom i izgradnjom „GP Gradina“ uvelike narušena prirodna ravnoteža i izgled prirode. No, Gradina, dok je poslovala, bila je izvor prihoda za mnoge obitelji u Podboru. Međutim, Podborani danas imaju narušenu prirodnu ravnotežu i izgled, a nemaju izvora prihoda, jer je poslijeratna praksa pljačkanja i uništavanja firmi primijenjena i u Gradini.

Podbor ima fenomenalan položaj uz Ramsko jezero, samo nažalost, kao i ostala ramska mjesta ima lošu turističku ponudu, ali nadajmo se da će se s vremenom sve promijeniti na bolje, te da će u Podboru, kao i u cijeloj Rami jednoga dana zaživjeti neki ljepši i ugodniji život.