Proljeće na Raduši | fotoreportaža |
Za istraživače i ljubitelje živog svijeta proljetni obilasci po prirodi najveća su 'poslastica'. Svakoga dana na istom je području moguće otkriti i doživjeti nešto novo. Zato sam se i ja, po tko zna koji put, zaputio starim stazama na planinu Radušu. Sliku o životu prirode želio sam nadopuniti novim točkama koje nisam posjećivao prije. Moguće je na samo nekoliko metara od poznatih mjesta pronaći nešto novo, drugačije, neobičnije.
Promatranje i osluškivanje života koji se intenzivno budi i nastaje, rasplamsava osjećaj stopljenosti sa živim svijetom (pripadamo istom prirodnom ritmu) i istovremeno osjećaj razdvojenosti (možemo prirodu promatrati i diviti joj se). Ljepota raznobojnih cvjetova, cvrkut ptica, elegantni pokreti šarenih leptira, neumorne pčelice pri skupljanju polena i nektara, mimikrija zelembaća, prilagodba bukava sniježnim nanosima, život smreka u surovom tlu..., izvor su hrane za sva čovjekova čula.
Penjući se vijugavim putem preko Raulja do Nastinja često se osvrćem i promatram oko sebe vapnenačke stijene obrasle pionirima vegetacije - lišajevima. Živjeti na suhoj stijeni nije nimalo lako, ali se živi, možda ne za sebe koliko za one koji dolaze poslije. S Nastinja (1540 m n.v.) se pogled najprije zaustavlja na Zahumu (zemlja se svake godine sve više obrađuje), zatim pogled ide dalje preko Kozla, Osojnice i Orašca do još uvijek snijegom zametenog Vrana.
Penjući se prema vrhu Nastinja, gazeći oštru vlasulju (Festuca pungens Kitaibel) i tvrdaču (Nardus stricta L.), ispred mene dvije jarebice kamenjarke (Alectoris graeca L.) klizim letom odletješe južnije.
Na samom vrhu Nastinja (1698 m n.v ) razigrani letpiri Iphiclides podalirius - prugasto jedarce iz porodice lastinrepaca, zakonom zaštićena vrsta. U ljubavnom zanosu plešu svoje svadbene plesove, zahtjevaju kratku pauzu i uživnje u šarenilu boja koje koje ih krase.
Pogled na Idovac (1956 m n.v.), najviši vrh Raduše. Lijepo je promatrati kako se elegantno uzdiže prema vrhu.
Umijeće preživljavanja u stijeni.
U blizini neumorna divlja pčelica skuplja pelud i nektar s cvijetova kamenjarskih biljaka.
Pažnju često odvlači pogled na Ramsko jezero, vrlo rijedak prizor prirodne ljepote!
Vrijeme je da se napusti Nastinje i krene prema Razvržđu na 1752 m n.v. i usput uživa u proljetnom šarenilu bazginih kaćuna (Dactylorhiza sambuciana Soo).
Podalje od ovog šarenila pojavljuju se busenaste nakupine Clusiusove sirištarke (Gentiana clusii Perrier et Songeon), koja se smatra endemom Dinarskih planina.
Od Razvržđa se spuštam padinom do Pliševice na 1477 m n.v. i do Kuka na 1440 m n.v. gdje se zadržavam najprije uživajući u pogledu nad Ramom, a poslije proučavajući floru i faunu.
Nježni cvijetovi perunike (Iris humilis subsp. arenaria) ...
i nježna kockavica (Fritillaria sp. L.), strogo zaštićena biljna vrsta.
I kada čovjek pomisli da je kraj, i da se dovoljno nagledao ljepote u predivnom svibanjskom danu, na osunčanoj stijeni sjajni zelembać (Lacerta viridis L.). Pažljivo mu prilazim kako bih ga fotografirao. Do izražaja dolazi elegantno svadbeno ruho.
Dalje se Prisojnikom spuštam do Šarčevića i Ibrahimova Dolca. Pažnju mi je privukao jedan zaljubljeni par koji se izležavao na suncu. Zamolio sam ih za fotografiju, pristali su samo pod uvjetom da ih ne objavljujem na facebooku. Dogovora se moram pridražavati, ali zato fotografiju donosim u ovoj fotoreportaži.
Iz Ibrahimova Dolca siđoh u Sandale odakle sam i pošao na put, i odakle ću ponovno za koji dan u novu posjetu. Čitateljima želim, ako se pruži prilika, da zavire u čudesni svijet prirode.
| Ilija Šarčević |
Prometej.ba
05/2013