Jučer je portal Klix.ba, a zatim su ga slijedili mnogi senzacionalistički mediji, objavio vijest u vezi organizacije Državnog natjecanja iz matematike (Matematička olimpijada BiH) koje će se polovinom maja održati u Istočnom Sarajevu.

Poziv na natjecanje, koji je uputilo Društvo matematičara Republike Srpske kao njegov organizator, izazvao je – da citiramo jedan od gore aludiranih medija – „nevjericu i zgražanje bh. javnosti“. Zašto? Zato što u pozivu stoji da su „kvote za učešće na ovom takmičenju, kao i prethodnih godina: Federacija BiH (Bošnjaci) – 20 učenika, Federacija BiH (Hrvati) – 10 učenika, Republika Srpska (15 učenika).“

Bez ikakve provjere o čemu se zapravo radi, mnogi su reagirali na prvu loptu, tražeći reakciju prema međunarodnim institucijama, pisanje pisama u ime nekonstitutivnih naroda, i tako dalje. Kolumnist Dragan Bursać, primjerice, „zaključio“ je u svom tekstu: „A, na koncu konaca, nema, dragi moji i drage moje, ovdje mjesta za romsku, jevrejsku i inu djecu. Jok! Nema mjesta za "miješano meso", kako je onomad jedan nacionalista nazvao djecu iz "mješovitih brakova". Oni su ionako u državi Srba, Hrvata i Bošnjaka tek ostali, tek statistička greška, koju nacionalisti nikako da zatome, tek neprijatan ostatak prošlih vremena.“

Uz osobnu zahvalnost kolumnistu Bursaću i drugima za brigu o „mješovitim brakovima“, nekonstitutivnim stanovnicima BiH i civilizacijskim tekovinama, kao bivši takmičar i zaposlenik na Odsjeku za matematiku Prirodno-matematičkog fakulteta u Sarajevu moram objasniti zašto su takve reakcije ishitrene i pretjerane.

Naime, ukratko, matematička takmičenja nižeg ranga od državnog u Bosni i Hercegovini su: republičko (za učenike iz Republike Srpske) te dva federalna (za učenike iz škola u kojima se nastava izvodi po bošnjačkom/bh – ili kako mu je već službeni naziv – planu i programu, te za učenike iz škola u kojima se nastava izvodi po hrvatskom planu i programu. Ima učenika koji sudjeluju na oba natjecanja, no to je za ovu priliku manje bitan detalj). Sa ta tri takmičenja učenici se delegiraju/kvalificiraju na državno natjecanje, po raspodjeli 20-15-10. Učenike se nikada ne pita za nacionalnost niti je ona bitna, tako je normalno da na državno natjecanje ispred „Hrvata“ ide učenik bošnjačke nacionalnosti iz Katoličkog školskog centra u Tuzli, ili ispred „Bošnjaka“ učenik Druge gimnazije u Sarajevu iz grupacije „Ostali“.

U spomenutom pozivu jednostavno se dogodila nesmotrenost, organizator je – što je naknadno objasnio – imao u vidu gore navedene činjenice, ali se izrazio kolokvijalno, neformalno, upotrebljavajući u zagradi ukratko oznake Bošnjaci i Hrvati. Organizator će ispraviti nesmotrenost – i to je to.

Međutim, kad su u pitanju matematička takmičenja u BiH postoje barem dvije važnije stvari o kojima bi se trebalo govoriti i pokušati naći rješenje.

Prva je nepostojanje matematičkih natjecanja u Brčko Distriktu, što za posljedicu ima i da se učenici iz tog dijela BiH nemaju priliku plasirati na državno natjecanje. Ovim pozivom, kao i prethodnih godina, diskriminirani su jedino stanovnici Brčko Distrikta. Međutim, bilo bi površno i jednostrano – imajući u vidu ustrojstvo i društveno-političku situaciju u BiH – bilo koju pojedinačnu instancu označiti za krivca. Sigurno da veliki problem predstavlja nepostojanje jedinstvenog udruženja matematičara Bosne i Hercegovine.

Druga stvar jest nepostojanje kvalitetnih priprema za nadarene učenike iz škola koje rade po hrvatskom planu i programu, ili da se slobodnije izrazim – u „hrvatskom dijelu“ Federacije. Pisac ovih redova i – za ovu priliku važno navesti inače nebitnu stvar – pripadnik grupacije „Ostali“ pohađao je Srednju školu u Prozoru u kojoj se nastava izvodi po hrvatskom planu i programu. Na prvo takmičenje otišao sam kad sam bio treći razred gimnazije i pobjedom na drugom Federalnom natjecanju plasirao sam se na Matematičku olimpijadu BiH, a preko istog natjecanja sam se i u četvrtom razredu plasirao na državno natjecanje. Međutim, tada kao i svih narednih godina, uvjerljivo najslabije rezultate na državnom natjecanju ostvarili su učenici iz „hrvatskih škola“. Zašto? Zato što nisu na vrijeme prepoznati kao talenti, nije s njima posebno rađeno, nisu imali kvalitetne pripreme sa temama i zadacima koji se rade na državnom natjecanju.

Prije dvije godine vodio sam učenike iz BiH na Balkansku matematičku olimpijadu (BMO) koja se održavala u Ateni; njih 6 odabrano je po principu 3-2-1 „Bošnjaci“-„Srbi“-„Hrvati“, na osnovu rezultata sa tri spomenuta natjecanja, s obzirom da se državno natjecanje održava nakon BMO-a. (Napomenimo usput da 6 najboljih na državnom natjecanju ide na Međunarodnu matematičku olimpijadu, koja se ove godine održava u Rio de Janeiru.) Tada sam u izvještaju iz Atene napisao: „Naši učenici ostvarili su izvrstan uspjeh. Čak pet njih osvojilo je medalje. (...) U zbiru svih bodova, BiH je završila u gornjem dijelu tabele – na 7. mjestu, bod ispod šestog. Nažalost, šesti takmičar ostao je bez takvoga uspjeha, za što je kriva isključivo činjenica da na „hrvatskim prostorima“ Federacije nema obuke za takmičare, u njih se ne ulaže niti im se pridaje pažnja, pa ne mogu biti ni pripremljeni za ove takmičarske zadatke koji su izvan redovnoga školskog programa i za koje su potrebni dobri treneri.“

Odlične rezultate učenika iz matematički gledajući „boljeg dijela BiH“, pored naravno talenta, truda i odricanja učenika i njihovih roditelja, trebamo zahvaliti i entuzijazmu studenata i bivših veoma uspješnih takmičara, primjerice Admira Beširevića i Haruna Hindije, koji su kroz matematičke kampove otvorene za učenike iz svih dijelova BiH vodili cjelogodišnje pripreme, kao i školama iz sistema Bosna Sema pod čijim okriljem i uz čiju podršku su se pripreme najviše vodile. Kako bi se ta njihova dobra i uspješna priča uzdigla na viši nivo i dobila sistemsku podršku, Udruženje matematičara Kantona Sarajevo pokrenulo je jesenas Školu matematike za nadarene učenike, koju redovno pohađaju učenici iz mnogih gradova BiH, poput Sarajeva, Mostara, Zenice, Travnika, Foče, Visokog, Istočnog Sarajeva, i koja je – moramo li to isticati – otvorena svim učenicima bez obzira na nacionalnu pripadnost. Rezultati škole su se već pokazali: primjerice, na nedavno održanom takmičenju najboljih matematičara Republike Srpske dva učesnika ove škole matematike osvojila su prvo mjesto u svojim razredima.

Podržimo dobre prakse, nastojmo hladnih glava popraviti stvari koje nisu dobre ili mogu biti bolje, a od medijskog senzacionalizma i neprovjerenih tvrdnji nema nikakve koristi.

(Franjo Šarčević, Prometej.ba)