U izbornoj noći između 24. i 25. aprila nepoznate osobe, sa fantomkama na licima, bagerima su porušile nekoliko objekata u Hercegovačkoj ulici u beogradskoj Savamali i maltretirale građane koji su se tu zatekli, vezivali ih i oduzimali im mobilne telefone. Godinu i par mjeseci poslije, u noći između 23. i 24. avgusta policija je napala građanke i građane u naselju Kruščica kod Viteza nanoseći im teške fizičke povrede.

Moderni liberalno-demokratski sistem u kojem živimo mi, pa i većina evropskih i svjetskih država, ipak ne predstavljaju potpuno pravedan i demokratičan sistem. Bolje je govoriti o “približno pravednim” i “približno demokratičnim” ustavnim sistemima, jer iako su savremeni sistemi uspostavljeni na opće prihvaćenim načelima vladavine većine i vladavine prava, to ipak ne znači jamstvo da će sva prava biti zaštićena ili da se neće kršiti, ni da će oni biti prihvatljivi za sve društvene skupine i individue. Postavlja se dilema: lojalnost takvom sistemu, ili otpor?!

Jedan od oblika građanskog otpora je građanski neposluh. Građanska neposlušnost predstavlja javan, nenasilan, ilegalan, svjestan politički čin suprotan pravu. Prema jednom od najistaknutijih liberalnih teoretičara današnjice Johnu Rawlsu, građanska neposlušnost “se obično čini sa ciljem provođenja promjene u zakonu ili politici vlade”.

Iako bi on spadao u skupinu radikalno demokratskih teoretičara građanske neposlušnosti, tu je i Habermasovo (Jürgen Habermas) određenje, prema kojem u građansku neposlušnost ubrajamo “one postupke koji su po svom obliku ilegalni, mada se razvijaju u okviru pozivanja na zajednički priznate osnove legitimiteta demokratsko-državno-pravnog poretka”.

Za Gandhija (Mahatma Gandhi), građanski neposluh je podvrsta Satyagraha djelovanja (nenasilni otpor prakticiran u Južnoafričkoj Republici i Indiji u prvoj polovici XX stoljeća) koji označava “kršenje zakona od onoga koji pruža otpor, na civilni, odnosno nenasilni način. Kršitelj priziva zakonsku kaznu te radosno podnosi boravak u zatvoru”.

Hana Arendt smješta građanski neposluh između kriminaliteta i direktne revolucije, ali za razliku od liberala, za nju nenasilje nije njegova temeljna karakteristika, nego njegov duh. Međutim, ona ne želi afirmirati nasilje kao oblik legitimnog otpora već ga promatra u proturječju s političkim djelovanjem, a građanski neposluh je, za nju, politička akcija par excellence.

Građanska neposlušnost je u biti pozitivan i legitiman politički čin zato što se suprotstavlja strukturama koje imaju političku moć i zato što se taj čin opravdava političkim načelima pravednosti, za koje se pretpostavlja da su opće važeća u demokratskim društvima. Stoga je građanska neposlušnost usmjerena protiv trajnih i namjernih kršenja osnovnih principa pravednosti koja se ogledaju u povredama čovjekovih prava i sloboda. Činom građanske neposlušnosti pojedinac ili manjina prisiljava većinu da razmotri hoće li prihvatiti njene legitimne zahtjeve.


Kruščica poručuje: No pasaran!

Već više od 20 dana građanke i građani Kruščice kod Viteza protestuju protiv izgradnje mini hidroelektrane. Na ovo su se odučili nakon što je odluka o izgradnji donesena nedemokratski 1, tj. nakon što su javne rasprave održane bez njih, i bez njihovog odobrenja.

U stilu autoritarnog premijera Vučića, direktor kompanije Higracon d.o.o. Sarajevo, Armin Hadžialić, najavio je da se od ove mini hidroelektrane neće odustati te se moglo očekivati da će krupni kapital za potrebe širenja i zarade iskoristiti silu - te se to i desilo jutros.

Mještani su se odlučili za simbolični oblik nasilja – sit-in 2 i blokadu ceste, kako bi spriječili prolaz mašineriji potrebnoj za izgradnju najavljene mini hidroelektrane, a na to je odgovoreno brutalnim nasiljem od strane specijalne jedinice policije MUP-a SBK. Policija se naravno ograđuje od odgovornosti, no i nacisti kao što je Adolf Eichmann su se na suđenju probali opravdati govoreći da su samo izvršavali naredbe koje su legalne i utvrđene zakonom, izbjegavajući pri tome odgovornost za počinjena zlodjela. No ovo nije pokolebalo mještane te su poručili investitoru da čekaju odvjetnika i da borba nije završena.

Konceptualizujući socijalni bunt, možemo ono što negira zvati neposlušnošću, a ono što negira i kreira istovremeno – otporom 3. U slučaju Kruščice se još uvijek radi o neposlušnosti, ali građanska neposlušnost iskazana ovdje može prerasti u otpor – ako pokrene čitav set dodatnih pitanja i otvori prostor za jednu diskurzivnu konfrontaciju sa temeljima strukture koja je na snazi. Pokret mještana treba da privuče podršku širokog spektra ljudi, ukaže na manjak svijesti o temeljima, tokovima i posljedicama procesa koji se trenutno odvijaju, započne debatu oko pitanja koje vidi kao sindrom, prije nego li početak i kraj liste problema sa kojima se danas suočavamo. Ovaj pokret treba da bude usmjeren protiv opresivnog čina vlasti i krupnog kapitala, ali ne smije tu stati, već se mora raširiti i na druga društvena pitanja - prava na grad, zajedničkih prostora i gentrifikacije.

A mi ih u tome moramo podržati. Jer, iako se liberalno demokratski sistemi predstavljaju kao idealtipski model demokratije, oni sve više postaju autoritarni sistemi koji krše općeprihvaćena načela jednakosti i pravednosti. U takvim slučajevima gdje država tj. vlast prekrši ta načela, te počne kršiti prava mi bi se trebali mobilizirati i priskočiti u pomoć žrtvama nepravde. Za razliku od Beograda, maske su pale, neprijatelji su nam znani: vlast, krupni kapital i policija.

Minel Abaz, Prometej.ba

(24.8.2017.)

Napomena: Nakon tehničkih problema usljed kojih su neki tekstovi nestali sa portala, ponovo postavljamo dio tih tekstova. Zbog toga su moguće greške koje su nakon prvog postavljanja na portal bile ispravljene.

1 Kod davanja koncesija za izgradnju hidroelektrana, kako tvrde u saopćenju iz “Koalicije za zaštitu rijeka”, ne uzimaju se u obzir ekološki aspekti, a proces je “u velikoj mjeri netransparentan i ne daje mogućnost učešća javnosti u donošenju takvih odluka”.

2 Sit-in, kao fizička intervencija, samo je jedna od 198 metoda nenasilne borbe koje dr. Gene Sharp navodi u knjizi Politika nenasilne borbe 2: Metode nenasilne borbe.

3 Balunović, Filip: Zašto je 'Ne da(vi)mo Beograd' važniji od 'Otpora' http://balkans.aljazeera.net/vijesti/zasto-je-ne-...