Četnici i talijanski fašisti u Prozoru, 1942.

Na inicijativu Marka Kubatlije, zastupnika Demokratskog narodnog saveza, Skupština opštine Pale odlučila je izgraditi spomenik četnicima. Kubatlija je Dragoljuba Mihailovića, poznatijeg kao čiča Draža, proglasio antifašistom, prvim gerilcem Europe i borcem za oslobođenje svih jugoslovenskih naroda.

Kad čovjek vidi ovakvo nešto, zapita se u kojoj to dimenziji živi. Pričati u 2020. godini priče o tome jesu li četnici antifašisti je besmisleno. Svako ko je u stanju razmišljati, sam može doći do odgovora. Jedini način na koji se može doći do zaključka kako su četnici antifašisti je ignoriranje činjenica. U takvim slučajevima ne radi se o problemu poznavanja činjenica nego o problemu da se te činjenice shvate i prihvate. Čim neko misli kako su četnici antifašisti, očito nije u stanju razumjeti činjenice. A to onda više nije problem ni historije ni novinarstva. Raspravljati jesu li četnici bili antifašisti je isto kao raspravljati je li nebo zeleno, a trava plava.

Postavljanje spomenika nije čin sjećanja na historiju nego čin slavljenja nečega. Nije on tu zbog poginulih četnika nego zbog slavljenja četničkih pokolja i političkog programa etnički očišćene Velike Srbije.

I tako opštinske vlasti Pala umjesto da grade bolju budućnost, grade goru prošlost. Od četnika prave antifašiste, umjesto infrastrukture grade spomenike. I to kome? Propalim fašističkim izdajnicima. Naravno da iza svega toga ipak stoji sadašnjost i pokušaj da se prošlošću opravda sadašnji politički program etnički čistih teritorija i velikodržavnih projekata. Četnici stižu na Pale ne zbog prošlosti, već zbog jako sličnih ideja u sadašnjosti.

Dino Šakanović, Prometej.ba