Zbog političke krize u Vijeću Evrope uzrokovane sankcijama Rusiji zbog sukoba na Krimu, te prozivanja Turske zbog kršenja ljudskih prava, Rusija je odlučila da ne uplaćuje novac u budžet Vijeća Evrope, a Turska da znatno umanji svoju kontribuciju.

Iako je, s obzirom na veliki udar na budžet Vijeća Evrope, u početku bilo razmatrano da se budžet umanji svim sektorima proporcionalno, Sektor za mlade Vijeća Evrope trpit će najveće posljedice. Naime, generalni sekretar Vijeća Evrope, Thorbjørn Jagland, predložio je sljedeće: "Predlažem da se ukine finansiranje aktivnosti iz Omladinskog sektora iz standardnog budžeta od 01.01.2021. godine." Dalje predlaže da “...se uspostavi novi parcijalni plan za mlade. Ovaj plan bi omogućio dijelu ili svim aktivnostima Omladinskog sektora da se nastave". U praksi ovo znači da svaka od zemalja članica Vijeća Evrope može, ako to želi, uplaćivati u Fond Omladinskog sektora Vijeće Evrope, ali ne bi imala nikakvu obavezu da to čini, kao što je to bio slučaj do sada. Drugim riječima, Sektor za mlade Vijeće Evrope, s obzirom na to da siromašne zemlje gotovo pa sigurno neće uplaćivati sredstva u ovaj Fond, ostavljen je na milost i nemilost bogatim zemljama Vijeća koji će na ovaj način imati monopol na vrijednosti, stavove i sve ono šta će se dešavati u evropskom omladinskom sektoru, a i šire.

Ovakva odluka došla je u najgore moguće vrijeme za sve zemlje Vijeća Evrope, a da ne govorimo za zemlje u tranziciji kao što je i Bosna i Hercegovina. U vrijeme kada krajnja desnica polako, ali sigurno, u saradnji sa krupnim kapitalom bilježi rast u političkom svijetu u EU, kada je internacionalna saradnja među mladima na evropskom nivou krucijalna kako bi se suočili sa problemima u obrazovanju, nedostatku radne snage, civilnom društvu, radikalizaciji mladih i tako dalje, Vijeće Evrope pod vodstvom Norvežanina koji je bio vođa norveške Partije rada, ukida Fond od koga su zavisili mnogi evropski omladinski pokreti i njihove aktivnosti. Udar na internacionalnu saradnju omladinskih organizacija na nivou ovog Vijeća, a koja se tiče evropskih integracija, imigracija, politika za mlade, bit će ogroman, a takav će biti i vjetar u leđa političkim opcijama koje rade na dezintegraciji Evrope, te dati najbolju moguću alatku u ruke euroskepticima.

Evidentno je da problemi sa kojima se suočavaju mladi u zemljama članicama Vijeća Evrope ne mogu biti riješeni na nacionalnom nivou. Oni zahtijevaju politike i akcije na višim nivoima. Internacionalizam kao politički princip omladinskih pokreta i organizacija nužan je kako bi se glas mladih čuo te kako bi mladi doprinijeli rješavanju izazova današnjice kao što su pitanja imigracija, zaposlenja, rasta populizma, radikalizacije mladih, klimatskih promjena itd. Sve ove pojave nošene globalizacijskim procesima i tehnologijom lako prelaze granice, te odgovor, također, mora biti internacionalan. Mladi se nužno moraju uvezati, dijeliti ideje i moguća rješenja. Ukoliko se desi suprotno možemo očekivati dalje jačanje dezintegrativnih faktora u Evropi i produžetak krize. Kao primjer dao bih nadolazeće izbore ove godine za Evropski parlament. Ukoliko mladi nisu motivisani da se uključe u ovaj i druge političke procese, oni će izgubiti utjecaj na ključno evropsko političko tijelo, a mnoge aktivnosti koje se tiču učešća mladih u politici su finansirane upravo iz budžeta Sektora za mlade Vijeća Evrope. Drugi primjer koji ilustruje nužnost internacionalnog djelovanja omladinskog sektora u Evropi jesu desno orjentisane snage i različiti radikalni pokreti koji su prisutni u Evropi a koji konstantno rade na regrutovanju mladih. Borba protiv ovakvih pojava neefikasna je ukoliko se dešava isključivo na nacionalnom nivou.

Sada, više nego ikada, traži se zajedničko djelovanje organizacija koje se bave mladima, ali i svjesnost Vijeća Evrope o važnosti zajedničkog djelovanja mladih kako bi oni izgradili Evropu kakvu žele.

Autor: Adnan Pečković, Prometej.ba