Izbornik
  • Naslovna
  • Osvrti+
    • Marijan Oršolić
    • Franjo Šarčević
    • Ivan Dermiček
    • News Feed
    • Jasmin Hasanović
    • Ernad Osmić
    • Pogled sa Sjevera
    • Drago Pilsel
  • Ljudi i krajevi+
    • Reportaže čitatelja
  • Društvo i znanost+
    • Manjine u BiH
    • Fundamentalna grupa
    • 21 teza o Bosni i Hercegovini
    • Bosanski bukvar
  • Kultura+
    • Svijet nordijskih mitova
    • Tintarska posla
    • Prometejske priče i pjesme
    • Sedma умјетност
    • Ljudi i knjige
    • Pop poezija
    • Fotografija
    • Povijesno-umjetničke teme BiH
    • Strip
    • Život Drugih
  • Povijest+
    • Uzvratna posjeta Hubertu Butleru
  • Intervju
  • Prijevodi
  • Copy/Paste

Povijest prometej.ba 04.11.2011

Crkva bosanska – 3. dio

Učenje i ustroj Crkve bosanske Kako smo vidjeli, previranja oko pravovjernosti krstjana Crkve bosanske proistekla su iz političkih, a ne teoloških problema kako se često misli. Problem je nastao i zbog nepostojanja izvornih spisa (osim nekih fragmenata) koji bi posvjedočili vjerovanja Crkve bosanske, pa se rekonstrukcija vršila prema latinskim izvorima koji su političkim utjecajima imali izraziti karakter optužbi za herezu i krivovjerstvo. Danas je jasno kako su pripadnici Crkve bosanke vjerovali u sve članke vjere sadržane u Apostolskom vjerovanju, osim članka koji glasi: „vjerujem u svetu katoličku crkvu“. Nadalje, prisutna je kod njih vjera u tri Božanske osobe, jednoga Boga, materinstvo Majke Božje, istočni grijeh i osobni grijeh, oproštenje grijeha, Kristovo uskrsnuće, Božju milost,… Sve te, ali i druge, pojedinosti u ispovijedanju vjere nemoguće je, kako vele D. Lovrenović i S. M. Džaja, naći kod bogumila i ostalih manihejsko-dualističkih frakcija.

Od domaćih izvora (fragmenata) koji svjedoče pravovjernost bosanskih krstjana valja spomenuti u prvom redu Hvalov zbornik. U ovom spisu, prema opisu F. Račkog u djelu Starine I iz 1869. god., sadržana su četiri evanđelja, Apokalipsa, Deset zapovjedi, katoličke poslanice, Pavlove poslanice, Djela apostolska, psalme,… Identičan je pravovjernom novozavjetnom kanonu Atanazija Aleksandrijskog iz IV. st.; nema ni najmanjeg traga nekom od dualističkih učenja. Zatim imamo Radosavov zbornik koji sadrži Apokalipsu, Očenaš i početak Ivanova evanđelja. Očenaš i dio Ivanova evanđelja zapravo se nalaze u dodatku s naslovom Obrednik molitava. Osim toga Obrednik sadrži i napise o milosti i istini koja je dana po Isusu. Oporuka gosta Radina Butkovića i Glose na Srećkovićevu evanđelju sadrže sličan ili isti pravovjerni nauk. Sve ovo dakle sa sigurnošću eliminira primjese dualističkih učenja. Dodati možemo i još neke naslove: Mostarsko evanđelje, Evanđelje Divoša Tihoradića, Evanđelje tepčije Batala, Kopitarevo evanđelje, … Većina ovih spisa liturgijskog je karaktera i visoke umjetničke vrijednosti dostignute u izradi minijatura. Dokaz je to protiv optužbi da su krstjani bili ikonoborci i protivnici predmeta kulta.

U administracijskom smislu na čelu Crkve bosanske bio je djed. Imao je najviši duhovni autoritet u tadašnjoj Bosni, što je razlog da ga se netočno naziva biskupom ili episkopom Crkve bosanske. Leon Petrović (Kršćani bosanske crkve, str. 243) veli: „Svi se pisci varaju, koji misle da bi djed bio jednak biskupu ili nadbiskupu, patrijarhu ili pače papi. On je bio obični redovnički starješina, jednak opatu benediktinskih samostana, koji ima insignia slična biskupima: mitru, štap, prsten, papuče.“

Na drugom mjestu hijerarhijskog stupnja nalazio se gost. On je bio starješina samostana i hiža (svratišta) koje su redovito bile uz samostane. Gost je često bio samo sluga i pomagač na dvorovima civilnih vlasti, kada bi djed boravio na dvoru u ulozi visokorangirane osobe političkog establišmenta.

Treća mjesto ljestvice pripada starcu. Najlakše ga je okarakterizirati kao pomagača ili zamjenika gostu. Bio je zadužen za desetak redovnika. Starci i gosti nazivani su skupnim imenom strojnici ili  priori.

Crkva bosanska bila je dakle srednjovjekovna pojava unutar kršćanskih okvira vjerovanja, koju ni istočna ni zapadna crkva nije smatrala svojim dijelom, niti se ona identificirala s ijednom od ove dvije. Od Rima se odvojila spletom političkih igara, kasnijim drugačijim razumijevanjem ekleziologije, a ne kristologije čime bi se svrstala u red dualističkih sekti. Bila je to šizmatična pravovjerna i državotvorna crkva čiji su karakter mijenjale nacionalističke historiografije od XIX. st., a nastavljaju ga mijenjati i danas.

Ivan Perić

(POD) RAZNO

Gvozdeno kršćanstvo biskupa Košića
Zašto nam treba država: Da bi nabavila vakcine ili da bismo imali za šta poginuti?
Humanitarni krkanluk
Huškanje i govor mržnje iz Predsjedništva BiH: BH novinari pisali Komšiću
Arhiva

Izdvojeno

25.12.2020
Margina je kolijevka otpora
23.12.2020
Domorodci i gospodari Maria Katića: Etnološko zlato iz Vareša ili kako nastaju gradovi
22.12.2020
Ideološko zlo proisteklo iz preplitanja religijske i nacionalne pripadnosti
15.12.2020
Enver Kazaz: Razobličavanje nacionalizma u književnoj nauci

DEPOSITUM SENTENTIAE

  • Amos Oz
  • Ernesto Sabato
  • Miroslav Krleža
  • Никола́й Бердя́ев
  • Ivo Andrić
  • Dietrich Bonhoeffer
  • Friedrich Nietzsche
  • Filip David (English)
  • Fjodor Mihailovič Dostojevski
  • Nikos Kazantzakis
  • Meša Selimović
  • Voltaire
  • Marko Vešović
  • Ivan Supek
  • Erich Fromm
  • Danilo Kiš
  • Leszek Kołakowski
  • Bezdan doziva bezdan
  • Vijesti
  • 28.04.2020
    Portal Antimigrant: poziv na otvaranje logora i progon migranata poput bijesnih kerova
    18.06.2016
    Prilozi za novu Antologiju suvremene hrvatske gluposti: Kolinda i ekipa o navijačkim huliganima
    06.08.2015
    „Oluja mozgova“ u hrvatskoj i srbijanskoj verziji
    06.04.2015
    Skromni prilozi beatifikaciji sluge Božjega Darija Kordića #2
    Arhiva
  • 08.01.2021
    Mala pobjeda za Assangea, veliki poraz za novinarstvo
    01.01.2021
    10 najčitanijih tekstova na Prometeju u 2020.
    31.10.2020
    IZJEDNAČAVANJE NEIZJEDNAČIVOG: Otvoreno pismo reisu Huseinu ef. Kavazoviću
    24.09.2020
    "Bosna: Sudbina prekrojene zemlje": Nacionalističko prekrajanje historije za postdejtonske političke potrebe
    Arhiva
  • Vijesti
  • Osvrti
  • Ljudi i krajevi
  • Društvo i znanost
  • Kultura
  • Povijest
  • Intervju
  • Prijevodi
  • Copy/Paste
  • O nama
  • Impressum
  • Kontakt
  • Doniraj
  • Uvjeti korištenja
  • Franjo Šarčević - Matematika
© 2015 - 2021 Prometej.ba Sva prava pridržana. Dizajn i programiranje: Callidus