Jedan od najokrutnijih i najbizarnijih društvenih eksperimenata u ljudskoj povijesti sproveden je od 1975. do 1979. u Kambodži, državi u jugoistočnoj Aziji, za vrijeme vladavine Crvenih Kmera pod vodstvom Pola Pota.

Ova radikalna komunistička organizacija tokom svoje vladavine odgovorna je za smrt oko 30 posto kambodžanskog stanovništva: više od 200.000 ljudi ubijeno je direktno (posebno je „popularno“ bilo ubijanje zašiljenim bambusovim štapovima), a između 1.5 i 2.2 milijuna ljudi stradalo je kao direktna posljedica njihove politike, od gladi i u normalnim uvjetima izlječivih bolesti.

Došavši na vlast, ukinuli su novac, privatno vlasništvo, srušili sve društvene institucije i cjelokupno stanovništvo protjerali na sela da obrađuju zemlju i preodgajaju se radom, smatrajući kako su postojeći društveni odnosi nastali na nepravdi i nejednakosti pa valja graditi besklasno društvo jednakih ispočetka, od primarnih djelatnosti na poljoprivrednim zemljištima. Tako su uništili zdravstvo, školstvo i uopće sve noseće stupove društva, prouzrokovavši njegov totalni krah.

Pod posebnim udarom našli su se intelektualci: znanje stranih jezika i posjedovanje knjiga bili su jedan od kriterija za likvidaciju. Svi školovani ljudi smatrani su prijetnjom, jer se smatralo da su „uprljani“ zapadnom buržoaskom i reakcionarnom ideologijom.

O nekim dubokim idejnim uzrocima takvog ponašanja govorio je Žarko Puhovski u emisiji Povijest četvrtkom Prvog programa hrvatskoga radija koja je tematizirala Kulturnu revoluciju u Kini, pokret pod vodstvom Mao Ce Tunga.

Ta revolucija započela je 1966. godine, a službeno završila Maoovom smrću 1976. Njezine posljedice za Kinu bile su stravične. Kako je rečeno u spomenutoj emisiji, između ostaloga je 18 milijuna mladih ljudi bilo poslano na selo na selo na preodgajanje radom. Deseci tisuća ljudi bili su ubijeni ili su počinili samoubojstvo, a milijuni podvrgnuti nasilnom „preodgajanju“. Samo pet godina nakon Maove smrti, u službenoj povijesti Komunističke partije Kine osuđena je Kulturna revolucija odgovornom za najžešća nazadovanja u novijoj povijesti Kine.

Jedna od posljedica Kulturne revolucije bilo je golemo ubijanje i genocid u Kambodži. Govori prof. dr. Žarko Puhovski:

„Tamo gdje joj nije bilo mjesto, ona [Kulturna revolucija] je imala fantastične, može se reći briljantne dosege. Ona je s jedne strane poljuljala zapadnu kulturu i omogućila čitav niz novih kulturnih zamaha, nove kulturne prakse, nove ideologije, od zelene, od novog razmaka feminističke ideologije, i tako dalje; dakle, izvan svoga konteksta ona je djelovala (...) Ali je cijena bila u Kini grozna, a nepojmljiva u Kambodži, jer je tamo učinjeno ono sa Maoom što je Mao učinio sa Staljinom. Sve što je bilo tvrdo, cinično spram ljudskih života i – ako hoćete – cinično spram Marksove misli, kod Staljina, Mao je radikalizirao. Sve što je bilo radikalizirano kod Maoa, Pol Pot i društvo su do kraja radikalizirali, do one razine, doslovce, u kojoj su (nota bene!) na bazi jedne rečenice iz francuskog prijevoda Kapitala, koje u originalu kod Marxa nema, o tomu da su u nekim situacijama intelektualci u poziciji neprijatelja radničke klase (što je dodano trećem tomu Kapitala kao sažetak analize, ali u originalu ne piše), zaključili – jer su ovi kambodžanski vođe bili francuski studenti – da treba likvidirati neprijatelje radničke klase, dakle intelektualce; a da su intelektualci ljudi koji puno čitaju, a ljudi koji puno čitaju nose naočale; dakle da ljude koji nose naočale treba tjerati u logore. I imate te slike brda naočala ispred logora u kojima su ti ljudi pobijeni. (...)“

Vijetnamskom vojnom akcijom režim Crvenih kmera srušen je 1979, ali su nastavili djelovati kroz gerilske borbe. Građanski rat trajao je do 1991, ali su nakon toga Kmeri opet nastavili sa svojim borbama i definitivno su poraženi tek 1999, a Pol Pot umro je prethodne godine pod nerazjašnjenim okolnostima.

Prometej.ba/fš